Šta piše u "butmirskom dokumentu"?

Radiosarajevo.ba
Šta piše u "butmirskom dokumentu"?

Predstavnici SAD-а i Evropske unije u ponedjeljak su u Sarajevu predali domaćim političkim liderima konkretan dokument koji jasno opisuje buduće ustavne promjene.

Vezano: Butmirski (ne)sporazum

Većina političkih lidera nije bila zadovoljna ponuđenim rješenjima i prijedlozima, a Milorad Dodik je, kako javlja Federalna televizija, već najavio da je njegovo učešće na sutrašnjem „butmirskom sastanku“ upitno.

Evo šta, zapravo, piše u tzv. „Butmirskom dokumentu“:

Bosna i Hercegovina imala bi predsjednika i dva potpredsjednika koji zajedno čine Predsjedništvo čiji se članovi za razliku od sada biraju u državnom Parlamentu, tačnije od članova Zastupničkog doma. Odluke bi donosili konsenzusom. Predsjednik potpisuje i proglašava zakone, a prema ovom prijedlogu ne treba mu saglasnost potpredsjednika. I dalje bismo imali Vijeće ministara, ali bi na njegovom čelu bio premijer, kojeg imenuje predsjednik države.

Premijer je ministar bez portfelja i odgovoran je za upravljanje i djelotvorno funkcioniranje Vijeća ministara. Vijeće ministara i druge državne institucije koordinirale bi sa entitetskim institucijama pitanja u vezi s evropskim integracijama, ali bi u procesu pristupanja Evropskoj uniji država bila nadležna za donošenje zakona, uspostavu institucija te provođenje obaveza iz ove oblasti. Ovim prijedlogom daje se više ovlasti Vijeću ministara. Tako bi vođenje vanjske politike i predlaganje godišnjeg budžeta bili isključivo u nadležnosti Vijeća ministara.

Parlamentarna skupština imala bi dva doma, ali bi zakonodavna vlast bila povjerena samo Zastupničkom domu, koji bi se sastojao od 87 članova od kojih tri ne bi bili pripadnici konstitutivnih naroda. Zastupnički dom birao bi Predsjedništvo iz svoga članstva. Dom naroda imao bi 21 člana, po sedam predstavnika konstitutivnih naroda, ali se u njemu ne bi usvajali zakoni, već bi njegova osnovna uloga bila razmatranje ugroženosti vitalnog nacionalnog interesa zakona usvojenih u Zastupničkom domu.

Članovi Doma naroda bili bi izabrani iz članstva Zastupničkog doma, te istovremeno članovi oba doma. Oba doma imala bi predsjednika i dva zamjenika predsjednika. Svi zakoni bili bi nakon usvajanja u Zastupničkom domu upućivani u Dom naroda i smatrali se usvojenim nakon 15 dana, ukoliko većina članova kluba ne glasa da je taj zakon destruktivan po vitalni nacionalni interes. O tome bi se nakon pismenog obrazloženja očitovala Zajednička komisija, a u krajnjem slučaju i Ustavni sud.

Prema ovom prijedlogu u ustav bi bile uvedene i pravosudne institucije koje trenutno postoje na državnom nivou, Sud, Tužilaštvo te Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Amandmanom na ustav precizirano je postojanje Državne agencija za istrage i zaštitu. Postojanje vrhovnog suda nije regulirano ovim prijedlogom.

Prijedlog Međunarodne zajednice je da odbrana, obavještajni poslovi i vanjska sigurnost, funkcioniranje jedinstvenog sistema indirektnog oporezivanja budu u nadležnosti države. Dok bi nadležnosti u vezi s oporezivanjem, izbornim procesom, pravosuđem, poljoprivredom, naukom, tehnologijom, okolišem i lokalnom samoupravom bile podijeljene između instiutcija države i entiteta.

Nadležnosti koje bi preuzela BiH po postignutoj saglasnosti entiteta mogu biti vraćene entitetima samo uz jednoglasan pristanak Bosne i Hercegovine i oba entiteta.

radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije