Sramotno: U I. Sarajevu će biti podignut spomenik ruskom ambasadoru Vitaliju Čurkinu

U Istočnom Sarajevu ove godine će, umjesto stare spomen-ploče, biti postavljen spomenik Vitaliju Čurkinu, preminulom ruskom ambasadoru u Ujedinjenim nacijama koji je zaustavio rezoluciju za osudu genocida u Srebrenici, potvrđeno je za Detektor.

Spomen-ploču postavljenu u Istočnom Sarajevu 2017. godine zamijenit će spomenik na kojem radi ruski umjetnik, kazao je za Detektor Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

On je rekao kako svake godine, od postavljanja spomen-ploče, navodi da ju je potrebno zamijeniti, te da je to kazao i predstavnicima Ruske ambasade u Bosni i Hercegovini u neformalnim razgovorima.

Trending

Kulturni četvrtak | Reditelj Andraš Urban: O Desire festivalu, komediji 'Seljačka opera' i teatru

Kako je naveo, obaviješten je da je umjetnik iz Rusije izradio bistu, te da će je pokloniti.

"Kad god polažemo vijence na Dan diplomata, ističemo da je potrebno da se bista uredi, da se spomenik dodatno uredi i da bude vidljiviji", kaže Ćosić i navodi da mu nije poznato kada će spomenik biti postavljen.

Vijest o podizanju spomenika prenijela je agencija SRNA, navodeći da će ga postaviti Ruski dom u Beogradu.

"Srbi u RS gaje posebno poštovanje prema Čurkinu. Uvijek na strani srpskog naroda, Čurkin je u Savjetu bezbjednosti glasao protiv priznanja genocida u Srebrenici. To je bio stav naše države", naveo je Jevgenij Primakov, rukovodilac Agencije za pitanja Zajednice nezavisnih država, sunarodnika u rasejanju i međunarodnu društvenu saradnju.

Ajdin Zejnalov, akademik Ruske akademije umjetnosti kojem je dodijeljena izrada spomenika, naveo je da će spomenik uskoro biti predstavljen javnosti.

Čurkin, koji je preminuo u februaru 2017. godine, bio je ambasador Rusije tokom mirovnih pregovora u bivšoj Jugoslaviji od 1992. do 1994. godine.

2015. godine svojim glasom je zaustavio rezoluciju u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija kojom bi se osudio genocid u Srebrenici. Rezolucija, koju je pokrenula Velika Britanija, trebala je biti usvojena na dvadesetu godišnjicu ubistava više od 7.000 muškaraca i dječaka.

Kina, Nigerija, Angola i Venezuela nisu glasale, a ostalih deset članica Vijeća sigurnosti su glasale za rezoluciju o Srebrenici. Ruskim vetom je zaustavljeno usvajanje ovog dokumenta.