Sokolovići – selo koje je Osmanskom carstvu dalo desetine paša i velikih vezira

Više vezira, paša i begova nego ijedno mjesto na Balkanu dalo je selo Sokolović, selo sa samo nekoliko kuća i stanovnika smješteno nedaleko od Rudog. U posljednje vrijeme selo Sokolovići je sablasno pusto, s tek nekoliko raštrkanih, uglavnom napuštenih kuća. Selom dominira po drugi put obnovljena džamija, koju je Mehmed-paša sagradio svom ocu Džemaludinu Sinan-begu Sokoloviću.

Jedna od najznačajnijih muslimanskih feudalnih porodica čiji su članovi odigrali značajnu ulogu u historiji Bosne, svakako je porodica Sokolovića. Iz ovog roda poteklo je nekoliko državnika i značajnih ličnosti u Osmanskom carstvu. Tokom 16 stoljeća, na vodećim položajima u carstvu, smjenjivalo se nekoliko članova ove porodice.

Jedan od njih svakako je Mehmed-paša Sokolović koji se rodio u selu Sokolovići. On je kao adžami-oglan odveden u Jedrene, današnje Edirne, i tamo stekao svoje prvo obrazovanje, a u rodnom selu podigao je džamiju, misafirhanu, vodovod. Svoje zadužbine ostavio je i u Istanbulu, Beogradu, Halepu, Damasku, Meki, Medini, današnjoj Mađarskoj. Njegovo doba je obilježeno i velikim uspjesima u književnosti, navodi Anadolu Agency.

U šest stoljeća dugoj historiji Osmanske carevine, za vrijeme 36 sultana, na vlasti se izmjenjalo ukupno 210 velikih vezira. Međutim, Mehmed-paša Sokolović zauzima istaknuto mjesto, jer je najzaslužniji za uzdizanje turske imperije. Veliki vezir je rođen 1505. godine. Njegov život od ličnog sultanovog sobara i oružara, admirala mornarice, vojnog komandanta turske vojske, osvajača Sigeta, Arabije i Bagdada, održao ga je u službi kod čak tri sultana.

Mehmed-paša Sokolović je obnašao jednu od najvažnijih dužnosti u Osmanskom carstvu u periodu njegovog uspona. Sama ta činjenica govori koliko je bila važna njegova uloga u Osmanskom carstvu.

"Ja zastupam jednu teoriju koja u principu negira ono što je proizašlo iz kuhinje srpske Akademije nauka i umjetnosti. Na prostorima gdje se rodio Mehmed-paša Sokolović 120 godina prije njegovog rođenja su prolazili muslimani i ja zastupam teoriju da on pripada autohtonom bosanskom narodu ili dobrim Bošnjanima, kako to stara literatura naziva", smatra Bilal Memišević, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Višegrad.

Foto: AA

"Mislim da bi diplomate današnjeg vremena itekako pozavidjele korespondenciji koju je u to doba imao Mehmed-paša Sokolović. Na ovim prostorima svi bi da Medmed-paša Sokolović bude njihov", kazao je Memišević.

Historičar Nusret Čolo, koji se 12 godina bavi istraživanjem velikih vezira, kazao je da je 17 velikih vezira iz BiH služilo u Osmanskom carstvu. Govoreći o tvrdnjama da je Mehmed-paša Sokolović bio Srbin, Čolo kaže da "postoje oni koji brane ovu tezu, ali da ne postoji nijedan dokument koji to potvrđuje”.

Najbitniji vakufi Mehmed-paše Sokolovića na ovom prostoru su Džamija Mehmed-paše Sokolovića, podignuta za dušu njegovog oca koja se nalazi u Sokolovićima; Mehmed-pašin mekteb u Sokolovićima koji je podignut neposredno do džamije; česma Mehmed-paše Sokolovića; ćuprija Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, kao i Sokolovićev hamam u Višegradu sa posebnim vodovodom, ali njega danas nema. Među građevinama se nalazi i karavansaraj Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, ali i mnoge druge građevine.

Mehmed-paša Sokolović je opjevan i u staroj bosanskoj sevdalinci u kojoj se spominje da je Mehmed-paša Sokolović služio tri sultana.