'Slučaj Vuković': Koga je Hrvatska prisluškivala?

Pomoćnik ministra sigurnosti BiH V. Vuković nepravosnažno je osuđen za pripremanje atentata na riječke zaštitare. Dok odbrana nastoji osporiti zakonitost prisluškivanja Vukovića, ponovo se aktuelizira pitanje suspenzije.

Pod optužnicom bez suspenzije

Vjekoslav Vuković, koji ima državljanstvo BiH i Hrvatske, uhapšen je prošle godine, ali je uz kauciju pušten da se brani sa slobode. Tada je suspendiran sa dužnosti u Ministarstvu sigurnosti, ali je Odbor državne službe za žalbe uvažio njegov prigovor, nakon čega je Vuković vraćen u Ministarstvo, u Sektor za borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma, što je tadašnji ministar sigurnosti BiH Tarik Sadović nazvao "pravnom lakrdijom".

Jučerašnje izricanje nepravosnažne presude Vjekoslavu Vukoviću od devet mjeseci zatvorske kazne, ponovo je aktualiziralo pitanje suspenzije državnih službenika u ovakvim situacijama.

Ugledni sarajevski advokat Sead Hodžić kaže da je Zakonom o državnoj službi BiH predviđeno kada se i pod kojim uslovima državni službenik suspendira zbog počinjenog krivičnog djela. "Ako je pokrenut postupak za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora najmanje pet godina, onda je suspenzija obavezna", ističe Hodžić.

Suspenzija moguća bez obzira na visinu kazne

Hodžić, međutim, napominje da državni službenik može biti suspendiran nezavisno od visine kazne, bilo da je ona pravosnažna ili ne, ako nadležni organi procjene da bi presuda mogla uticati na zakonito ili objektivno vršenje poslova službe, odnosno službenika na kojeg se presuda odnosi.

Vukovićeva odbrana već je najavila žalbu Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, a slučaj se, još nakon hapšenja Vukovića, iz riječke sudnice preselio i na međudržavne odnose i raspravu u Parlamentu BiH. Odbrana je tvrdila kako je prisluškivanje i snimanje telefonskih razgovora zvaničnika BiH Vjekoslava Vukovića bilo nezakonito, a član bh. parlamentarne Komisije za odbranu i sigurnost Mirko Okolić zatražio je da se slučaj podrobno ispita.

Nema pokazatelja da je prisluškivanje bilo nelegalno

"Ako se dokazi daju za sudski postupak, onda moraju biti validni i prikupljeni po zakonu. U suprotnom, odgovarao bi onaj ko je dao takve dokaze, odnosno ko je prisluškivao", kaže Okolić. Okolić zato nije ubijeđen da su hrvatske službe prisluškivale Vukovića zbog njegovog položaja u Ministarstvu sigurnosti. Upozorava, međutim, da je presuda nepravosnažna i da prije iznošenja konkretnih ocjena treba sačekati konačnu odluku suda.

Generalni sekretar Centra za sigurnosne studije u BiH Denis Hadžović za sada nema saznanja na osnovu kojih bi se moglo kazati da je Hrvatska nelegalno prisluškivala službenika susjedne države. Ako ipak jeste, to bi značilo da je ugrozila teritorijalni integritet susjedne države, kaže Hadžović.

"To već onda prerasta u nekakav diplomatski skandal i miješanje u unutrašnje stvari susjedne države, što je po međunarodnom pravu nedopustivo", kaže u komentaru za Deutsche Welle Denis Hadžović. Istraga o slučaju Vuković u toku je i u BiH, a u nju je uključena i državna Agencija za istrage i zaštitu (SIPA).

dw-world.de/radiosarajevo.ba