Slučaj uhapšenog bosanskog studenta Selmira Mašetovića

Mašetovića se, zajedno s još najmanje 14 studenata koji su uhapšeni tih dana, tereti da je povezan s pokretom Fetullaha Gulena, nekad bliskog saveznika predsjednika Turske Recep Tayyip Erdogana, kojeg turske vlasti optužuju za organizaciju pokušaja vojnog udara u Turskoj u julu 2016.

Uhapšeni studenti dolaze iz različitih krajeva svijeta i na teret im se stavlja da su navodno koristili aplikaciju ByLock, kojom je moguće šifrirati komunikaciju. Turski mediji navode i da je Gulenova organizacija FETO dovodila strane studente u Tursku obećavši im učenje turskog jezika, da ih je potom navodno obučavala svojim nasilnim metodama i slala natrag u njihove zemlje.

Selmirov otac Husein za Radio Slobodna Europu kaže da dvije sedmice nakon hapšenja niko iz zvaničnih bh. institucija još uvijek nije kontaktirao njegovu porodicu i ponudio joj pomoć u oslobađanju 23-godišnjeg sina s kojim, usprkos svim naporima još uvijek nije stupio u kontakt.

Prvi put nakon hapšenja Husein Mašetović je utorak, 5. juna stupio u kontakt sa sinom. Saznao je da je dobro i da se prema njemu ponašaju korektno.

Advokat po službenoj dužnosti koji je ranije angažiran da zastupa Selmira odbio je daljnji angažman, uz obrazloženje da taj slučaj nije u njegovom domenu, kazao je Husein Mašetović.

“Kontaktirao sam drugog advokata iz Istanbula koji će najvjerovatnije preuzeti taj slučaj, ali mi nije još potvrdio. Očekujem da će uspjeti "izganjati" da se što prije oslobodi ili da ga barem puste da se brani sa slobode”, nada se Husein Mašetović.

Kaže da mu je sin “uhapšen na pravdi Boga” i da mu nije jasno zašto.

“On je tamo na školovanju od 2014. godine. Svršenik je medrese (islamske srednje škole) u Tuzli. Kao stipendista fondacije 'Izvor nade' iz Sarajeva otišao je u Tursku, prve godine 'na jezik', poslije se upisao na fakultet. Kad je savladao jezik upisao se u gradu Ušak na Teološko-pedagoško usmjeravanje. Dvije godine je bio njihov stipendista. Poslije tog puča, oni se povlače. Ne znam zašto, ali nisu više nikog finansirali. Hoću da naglasim da za vrijeme tog puča on uopšte nije bio u Turskoj. Bio je u kući u Bosni i kasnije se vratio nazad”, naglasio je Selmirov otac za Radio Slobodna Evropa. Husein kaže i da je zadnje dvije godine njegov sin redovno polagao ispite na koje je odlazio od kuće u Gradačcu i da “nije ni dana više provodio u Turskoj osim da da ispite”.

“Tri ispita pred kraj, otišao je da ih položi, i on je sproveden, kako sam čuo, s fakulteta i dan danas je zadržan”, kazao je Husein Mašetović. Desetak dana prije, 12. maja išao je na svečanost koja je organizirana na Selmirovom fakultetu i kaže nam da je sve bilo u najboljem redu.

“Čak je bio poznat kao uzoran student i na fakultetu i u domu. Ja sam spavao zajedno s njim u tom domu, direktor je kazao da je vidio da je on uzoran student i da nije bilo nikakvih problema. Dijete je otišlo s fakulteta nevino u zatvor”, naglasio je Husein Mašetović.

Što se tiče pomoći bh. vlasti, Husein ističe da od njih još uvijek nije imao “ni poziva”. Strepnju oca za sudbinu sina, koja je sad u rukama turskih vlasti, pojačala je i informacija da je nakon pokušaja državnog udara u Turskoj bio uhapšen bh. student Samed Nadarević koji je u pritvoru proveo skoro pet mjeseci i tek se potom vratio u domovinu. Nijedna institucija BiH o tome nije izdala niti jedno saopćenje pa ostaje nejasno zašto je Nadarević uopće bio uhapšen i toliko dugo držan u turskom pritvoru.

“Niko me, kao oca, nije kontaktirao, šta je, da li nešto rješavaju po tom pitanju. Ja ih nisam htio lično zvati i mislim da oni znaju da sam trebao biti kontaktiran od strane nadležne institucije. Jedino sam u kontaktu sa Konzulatom (BiH) iz Istanbula i oni mi pomažu”, kazao je Mašetović.

Iz Ministarstva pravde BiH, nadležnost za pružanje međunarodne pravne pomoći, naveli su da ministarstvo “još nije zaprimilo nikakvu službenu informaciju u vezi s hapšenjem studenta Selmira Mašetovića u Turskoj”.

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak kazao je kratko za Radio Slobodna Evropa da ne želi lično davati nikakve informacije vezane za ovaj slučaj i da će se o svemu oglasiti Ured za informiranje tog ministarstva odakle su pak kazali da “još uvijek pripremaju zvaničnu informaciju”.

Ambasador BiH u Turskoj Bakir Sadović, inače bivši šef kabineta članova Predsjedništva BiH Alije i Bakira Izetbegovića, potvrdio je da su turskom tužilaštvu i ministarstvima pravosuđa i vanjskih poslova uputili zahtjev da omoguće konzulu BiH u Istanbulu Beganu Muhiću da posjeti Selmira Mašetovića, ali da i dalje čekaju odobrenje. U saopćenju je navedeno da su “do sada imali nekoliko sličnih situacija koje su uspješno okončane, što će, nadamo se, biti i u ovom slučaju”.

“Od Republičkog Tužilaštva grada Ušaka, Odjeljenja za terorizam i organizirani kriminal, Generalni konzulat BiH u Istanbulu 25. 5. 2018. godine obaviješten da je protiv državljanina BiH Mašetović Selmira, rođenog 19. 9. 1994. godine, izdat nalog za hapšenje od Odjela krivičnog pravosuđa grada Ušaka i da je nalogom broj. 2018/136 priveden i lišen slobode zbog sumnje za članstvo u oružanoj terorističkoj organizaciji te da se od tužilaštva Republike Turske pod br. 2018/6368 vodi istražni postupak”, navodi se u zvaničnoj informaciji poslanoj medijima u ponedjeljak, 4. juna, kasno popodne.

Zvao i Izetbegovića, odgovora nema

Husein Mašetović s članovima porodice već danima dolazi iz sela Donja Međiđa, gdje žive, u centar Gradačca na mirna okupljanja odakle traže od vlasti u BiH da pomognu njihovom Selmiru.

“Mi i građani Gradačca imamo okupljanje svaku večer u 18 sati na trgu Alije Izetbegovića čiju je obnovu finansirala naša bratska TIKA (Turska agencija za saradnju i razvoj, op. a.), da pozovemo vlasti koje su zadužene za ovaj slučaj da rade svoj posao, a ne mi ovako samostalno uz pomoć konzulata, koji nam eventualno mogu pomoći. Mislim da je ovo ipak slučaj BiH”, naglasio je Husein Mašetović. On bi otišao u Tursku, gdje je i sam boravio poslije rata u BiH na usavršavanju kao vojnik Armije BiH, ali da ga je strah da bi, kao i njegov sin Selmir, mogao biti uhapšen. Poruke je, kazao je na kraju Husein, slao i na kabinet bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, koji se inače predstavlja kao veliki prijatelj turskog predsjednika Erdogana, ali da odgovora još uvijek nema.

Turske vlasti Gulenov pokret smatraju terorističkom organizacijom, dok se BiH niti drugim evropskim i svjetskim zemljama ona tako ne tretira. Turski premijer Binali Jildirima (Yildirim) je krajem marta tokom posjete BiH zatražio od bh. vlasti da “riješe problem” navodnih Gulenovih obrazovnih institucija u BiH.

Turski predsjednik Erdogan je 20. maja u Sarajevu, na skupu “nevladine” organizacije Unija turskih evropskih demokrata i koji je u suštini bio predizborni skup njegove AK Partije na koji su došle njegove pristalice iz Evrope gdje su takvi skupovi zabranjeni, također od Izetbegovića zatražio da bh. vlasti okončaju djelovanje u BiH pokreta Hizmet bivšeg turskog imama Fetullaha Gulena.

Europska unija ranije je u nekoliko navrata kritizirala pravosuđe u Turskoj koje služi kao sredstvo obračuna s političkim protivnicima. Do masovnih hapšenja navodnih pripadnika pokreta Fetullaha Gulena došlo je nakon donošenja zakona kojim je omogućeno da se privode osumnjičeni na osnovu “osnovane sumnje”.

Posljednja informacija o slučaju Mašetovića stigla je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH u ponedeljak, 4. juna poslijepodne u kojem se saopštava i da je “advokat koji zastupa Mašetovića po službenoj dužnosti informirao Generalni konzulat da se Mašetović osjeća dobro, da nema zdravstvenih poteškoća i nema primjedbi u smislu kršenja njegovih osnovnih ljudskih prava”.

Konzul BiH u Turskoj Began Muhić je potvrdio da su u utorak ujutro, 5. juna dobili saglasnost turskih vlasti za konzularnu posjetu i da su krenuli iz Istanbula prema 450 kilometara udaljenom Ušeku gdje se Mašetović nalazi u pritvoru. Zatraženo je i da se omogući telefonski razgovor Selmira s porodicom i u Konzulatu BiH očekuju da će se “situacija ubrzano pozitivno riješiti”.

Spora reakcija vlasti u ovom slučaju izazvala je revolt brojnih građana u BiH koji traže da država zaštiti svoje građane.