Slučaj Sejdić-Finci: Dva dana do briselskog roka, dogovora nema

Dva dana prije sastanka u Briselu, 10. oktobra, političkog dogovora o pitanju provedbe Sejdić-Finci još nema. No, za danas je najavljen sastanak stranaka iz Federacije BiH, a nakon jučer postignutog dogovora dva HDZ-a o rješenju provedbe koji se ogleda u, kako su istakli, „modelu minimalne multietničke podrške“.

Sastankom u Sarajevu, kojima će uz dva ha-de-zea prisustvovati i predstavnici SDP-a, SBB-a i SDA, predsjedavat će i specijalni predstavnik Evropske unije (EU) Peter Sorensen. Nastojanja su, tvrde stranački čelnici, da se prekosutra u Brisel ode s jednim rješenjem.

A, model minimalne multietničke podrške, koji su dogovorili HDZ-ovi, znači kombinaciju većinskog i elektorskog modela izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH. Tj, članovi Predsjedništva bi se birali direktno, FBiH bi bila jedna izborna jedinica, a kantoni podizborne jedinice. Svaki se građanin, prema prijedlogu, može prijaviti za učešće na izborima.

Lideri političkih stranaka iz BiH potpisali su 1. oktobra u Briselu principe za provođenje odluke "Sejdić i Finci", u kojima se navodi da će članovi Predsjedništva BiH biti birani direktno - jedan član iz Republike Srpske, a dva iz Federacije BiH. Učesnici sastanka dobili su rok od zvaničnika EU da do 10. oktobra postignu konačni dogovor.

Nadalje, da bi neko bio izabran za člana Predsjedništva BiH mora biti pobjednik u bar jednoj podizbornoj jedinici, odnosno kantonu. Ako nije, gubi šansu da bude član Predsjedništva bez obzira na ukupan broj glasova.

„Ako jedan član Predsjedništva sa najvećim brojem glasova ima podršku u tri ili dva kantona, njemu se uparuje drugi član koji ima pobjedu u druga tri kantona, ako ne u tri onda dva ili jednom. I prepoznaju se kantoni po posljednjem popisu stanovništva kao većinski nekog od naroda", objašnjavo je jučer Dragan Čović, lider HDZ-a.

Ipak, ni on nije prepun optimizma da bi do dogovora danas moglo doći: „Da smo to željeli ove četiri godine, otkako je donesena odluka suda u Strazburu, mogli smo to uraditi na istim ovim načelima. Čim se dogovorimo sa jednom bošnjačkom strankom, druga je apriori protiv, ma šta da je na stolu. Ako se vodimo tim iskustvom, onda ne treba zračiti nekim pretjeranim optimizmom." Predsjednik Saveza za budućnost (SBB) Fahrudin Radončić rekao je da mu je prijedlog dva HDZ-a o rješenju pitanja "Sejdić-Finci" u načelu prihvatljiv, ali da je "đavo u finesama".

Ne bude li, pak, dogovora, HDZ-ovi će u Brisel sa svojim prijedlogom, SBB sa svojim (model zasnovan na pricipu da kandidat za Predsjedništvo BiH prati izborni rezultat svog naroda ili Ostalih u Parlamentu Federacije), dok je za SDA prihvatljiva opcija koja Federaciju za izbor drugog člana Predsjedništva BiH dijeli na dva dijela.

Sa svojim će prijedlogom, ne desi li se čudo, u Brisel i predstavnici RS-a, SNSD i SDS. Preciznije, ove su dvije stranke već predložile amandman na Ustav BiH koji se tiče samo brisanja nacionalnih odrednica za izbor Predsjedništva. U SDS-u, kako tvrdi lider stranke Mladen Bosić, čak smatraju da bi mogli dobiti većinsku podršku na parlamentarnom glasanju.

Bosić je, izrazivši sumnju da postoje prethodni dogovori stranaka iz FBiH, dodao i: „Bojim se da ću i ovaj put u Brisel otići turistički." I on je još jednom podvukao da su slučaj Sejdić-Finci i ravnopravno učešće Ostalih na izborima davno riješeni, a da je ovdje riječ o problemu Hrvata, odn. njihovoj dugogodišnjoj kritici da hrvatskog člana Predsjedništva (trenutno Željko Komšić, op.a.) „bira neki drugi narod“.