Sindikalna potrošačka korpa u BiH odavno duplo veća od prosječne plate

Sindikalna potrošačka korpa u Bosni i Hercegovini odavno je duplo veća od prosječne plate. I dok građani svakom novom platom "krpe" stare rupe, ekonomisti upozoravaju da je struktura potrošnje ličnih primanja alarmantna i da je pravi pokazatelj stanja u društvu.

Zaposleni koji prima prosječnu platu u Bosni i Hercegovini 30 dana u mjesecu radi za ovo. Statistika kaže da 70 posto primanja, odnosno plate koju radnik primi, odlazi na račune i hranu. Dakle 70 posto je preživljavanje, a preostalih 30 posto je život.

Prema zvaničnim podacima, sindikalna potrošačka korpa za mjesec mart u našoj zemlji iznosila je 3.166 KM, dok su prosječne neto plate u entitetu RS i Federaciji BiH 1.476, odnosno 1.565 KM. U stvarnosti to izgleda drugačije:

Trending

Jutros u Sarajevu 6°C, stiže nam novi snijeg: Pogledajte kakvo nas vrijeme očekuje za vikend

"Prvo idu računi, to je jedna trećina, onda ide hrana i ostane jako malo za ostale potrebe", kaže Jovanka Trifković.

I, iako većinu onoga što zarade troše na hranu, i u tom domenu mnoge stvari su građanima nedostižne, poput mesa, ali i trešanja i jagoda, koje zbog cijene ovih dana pune medijske stupce.

21.02.25. 06:46

Socijalna nepravda u BiH: Građani u borbi za osnovne potrebe

"Na našoj tezgi je, ne kažem za cijelu pijacu, na našim tezgama je 16 KM trešnja, jagoda je 7 KM, prva naša boranija 10 KM", navodi prodavačica na pijaci.

"Jest da ono, nije ove godine rodilo, ali neće se ni pojesti. Uzmite kolike su cijene mesa, nemate ispod 15,20 KM i više junetina,teletina, to je sve. Više o potrošačkoj korpi je apsurdno govoriti, ovo sad sve vezano je za čisto preživljavanje", smatra predsjednik Udruženja potrošača "Zvono" iz Bijeljine, Jovan Vasilić.

Ekonomisti upozoravaju da je struktura potrošnje, u kojoj većina ličnih primanja odlazi na hranu, glavni pokazatelj siromaštva u društvu.

"Životni standard je nešto što možemo pratiti nešto bolje u nekom dužem periodu. Jako je teško očekivati neke promjene na bolje ili na gore u kratkom roku. Kratki rok je godina dana - dvije godine dana...", kaže profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Adnan Efendić.

Rješenje za Bosnu i Hercegovinu i njene građane analitičari vide u jačanju domaće proizvodnje i značajnijem investiranjem upravo u proizvodnju, prije svega poljoprivredu, kako bi se smanjila zavisnost od uvoza. Iako je rješenje jasno, put do njega popločan je samo zvučnim obećanjima, piše BHRT.