Šefik Džaferović: "Postoje politike u BiH koje nisu odustale od ratnih ciljeva o podjeli zemlje"
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović govorio je danas, 21. septembra 2022. godine, pred Generalnom skpštinom Ujedinjenih nacija u New Yorku (Sjedinjene Američke Države).
Obraćanje je počeo osvrtom se na rat u Ukrajini. Džaferović je istakao da u trenutku dok se gradovi i sela u Ukrajini suočavaju sa zastrašujućom stvarnošću rata, najmanje što možemo učiniti jeste da ne šutimo o tome.
"Ne smijemo šutjeti, naročito u ovoj zgradi. U Ujedinjenim nacijama, koje su i uspostavljene s ciljem sprečavanja i zaustavljanja onoga što se trenutno dešava u Ukrajini.
Teška saobraćajna nesreća u BiH: Do sudara došlo usljed preticanja
Džaferović: Nisu promijenjeni zvanični stavovi države BiH o suverenitetu Ukrajine
Na koncu, naročito ne smijemo šutjeti mi, u Bosni i Hercegovini, koji i sami imamo živo sjećanje na užase rata i agresije. Kao i u slučaju moje države, u periodu između 1992. i 1995. godine, sistem Ujedinjenih nacija, nažalost, ponovo nije bio u stanju ni da spriječi ni da zaustavi rat u Ukrajini. Tu prvenstveno mislim na Vijeće sigurnosti, kao tijelo zaduženo za zaštitu međunarodnog mira i sigurnosti, u svjetlu principa koji su definirani Poveljom Ujedinjenih nacija", rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Zatim je podsjetio da je Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju o agresiji Rusije na Ukrajinu uz napomenu da je i BiH podržala ovu rezoluciju i stala na pravu stranu historije, skupa sa još 140 država, a u skladu s obavezama iz Povelje UN-a.
"Rat u Ukrajini, kao i posljedice pandemije doveli su do ogromnih promjena u svim sferama života. U aktuelnom trenutku, to se najviše izražava kroz duboku energetsku krizu, inflaciju, ukupnu recesiju i ugroženost snadbijevanja, naročito kada je riječ o hrani. Pred svima nama je vrlo teška i izazovna zima", kazao je Džaferović.
Džaferović nakon sastanka sa Sanchezom: Španija snažno podržava kandidatski status BiH u EU
"Globalno tržište i međunarodna slobodna trgovina omogućile su enorman napredak u svim krajevima svijeta. Iskorjenjivanje gladi, dostupnost roba široke potrošnje, kontinuirani ekonomski rast u svim krajevima svijeta, sve su to neupitni benefiti globalne ekonomske liberalizacije. Istovremeno, međuovisnost raznih krajeva svijeta je izvor i ranjivosti globalne zajednice.
To je pokazala pandemija, kada je došlo do blokade saobraćajnih i snadbjevačkih kanala. To pokazuje i trenutna kriza, u vezi s ratom u Ukrajini, kada zbog blokade izvoza pšenice iz ukrajinskih luka prijeti glad zemljama u razvoju na afričkom i azijskom kontinentu. Ili, kada se veći dio evropskog kontinenta suočava sa energetskom krizom, zbog ovisnosti o ruskom gasu", rekao je Džaferović.
Prema njegovom mišljenju, ove poteškoće mogu se prevazići samo još većom međunarodnom saradnjom te je pozvao na oprez.
"U idućem periodu, pred nama će biti ogromni izazovi. Moramo ispuniti svoju dužnost, i boriti se za civilizacijske ideje. Moramo ih odbraniti, po svaku cijenu", istaknuo je Džaferović.
Džaferović: Niko ne može zabranjivati da kažemo da ćemo se braniti ako nas ponovo neko napadne
Bosna i Hercegovina je stoljećima, kako je kazao, dom mnogim narodima, kulturama i religijama.
"Bosna i Hercegovina je kao mjesto susreta kultura bila trn u oku politikama, koje počivaju na ideji o nemogućnosti zajedničkog života i o nužnosti konfrontacije. Takve politike dovele su do zastrašujućeg rata u Bosni i Hercegovini, od 1992. do 1995. godine, koji je kulminirao genocidom u Srebrenici.
U rezolucijama Generalne skupštine i Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz navedenog perioda, kao i u izvještajima generalnog sekretara UN-a, a na koncu u presudama Međunarodnog krivičnog suda sa sjedištem u Haagu, rat u Bosni i Hercegovini je kvalificiran kao međunarodni oružani sukob, sa učešćem susjednih država", rekao je Džaferović
Od zaključivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je prešla mukotrpan put u izgradnji mira, kazao je.
"Međutim, postoje još uvijek brojni izazovi, a najveći jesu politike u Bosni i Hercegovini i susjedstvu, koje nisu odustale od ratnih ciljeva o podjeli zemlje. Kao dio šireg talasa desnog populizma u Evropi, u Bosni i Hercegovini postoje politike koje otvoreno tvrde da Bosna i Hercegovina nije moguća, jer, kako ističu, nije moguć zajednički život muslimana i kršćana. Muslimani i kršćani žive i mogu živjeti zajedno. I taj život ima perspektivu. A ono što sigurno nema perspektivu su retrogradne politike koje se tome suprotstavljaju", kazao je Džaferović.
Tokom svog obraćanja, osvrnuo se i na ulogu visokog predstavnika u BiH.
"U proteklom periodu, uz zahtjeve za zatvaranje OHR-a, sve su češći i zahtjevi da visoki predstavnik poduzima poteze, kojima bi se slabilo jedinstvo Bosne i Hercegovine, te uvodile dodatne etničke podjele. Obaveza visokog predstavnika, prema Dejtonskom sporazumu i Povelji UN-a, jeste da štiti suverenitet i teritorijalni integritet BiH, a ne da doprinosi njegovom razgrađivanju", poručio je predsjedavajući Predsjedništva.
Napomenuo je da za manje od mjesec dana predstoji novo glasanje u Vijeću sigurnosti o mandatu EUFOR-a.
"Jako je važno za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i regionu da ova rezolucija bude usvojena, ali vrijedi naglasiti da u svakom slučaju NATO savez, prema Dejtonskom sporazumu, ima pravo i obavezu da rasporedi svoje snage u BiH. Također, postoje odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine kojima se daje pristanak na prisustvo snaga EUFOR-a i NATO saveza, bez vremenskog ograničenja, te su navedene odluke dovoljan pravni osnov za prisustvo međunarodne vojne misije u BiH, sve dok Predsjedništvo BiH ne zauzme drugačiji stav", rekao je Džaferović.
Istaknuo je da su vanjskopolitički ciljevi Bosne i Hercegovine članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu.
"Na sjednici Evropskog vijeća iz juna ove godine, otvoren je prostor za dodjeljivanje Bosni i Hercegovini statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, uz ispunjavanje određenih uslova. U proteklom periodu, Bosna i Hercegovina je ostvarila određen napredak na ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU. Neke prioritete smo ostvarili u potpunosti, a druge djelimično. Raduje da smo, u proteklim sedmicama, nastavili s ispunjavanjem tih prioritet.
Nakon općih izbora koji će se održati 2. oktobra ove godine, još snažnije ćemo nastavi na tom putu i BiH što prije dobije status kandidata za članstvo u EU", ističe.
Kada su u pitanju odnosi sa NATO savezom, naglasio je da je Bosna i Hercegovina dio Akcionog plana za članstvo.
"Vanjskopolitički cilj Bosne i Hercegovine je i regionalna saradnja. Bosna i Hercegovina želi dobre odnose sa svojim susjedima, uz međusobno uvažavanje, poštivanje i princip reciprociteta. I jedino je tako moguće graditi dobre odnose sa Bosnom i Hercegovinom.
Svi u regionu moraju shvatiti da je geostrateška i geopolitička konfiguracija regiona završena, i da je put ka sigurnosti i prosperitetu – put međusobne saradnje i rješavanja otvorenih pitanja, u skladu s principima međunarodnog prava. Svi u regionu smo ravnopravni, niko ni nad kime ne može dominirati, a mir i stabilnost je prijeko potrebna svima", kazao je.
Obraćanje je završio zaključkom da je cijelom svijetu potreban mir i stabilnost.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
