Schmidt za njemačke medije: "Znam da Dodiku hitno treba novac, dobit će ga pod..."

Nadregionalni njemački list Süddeutsche Zeitung donosi intervju s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom.

"Nije nikakva novina da vođa bosanskih Srba Milorad Dodik odbija sve što ima veze s funkcioniranjem države BiH ali pokušaj Moskve da ukine OHR, bojkot Vas kao visokog predstavnika i moguće odcjepljenje RS daje situaciji u BiH sasvim novu dimenziju", piše novinar lista Süddeutsche Zeitung i pita Christiana Schmidta je li to sastavni dio Putinove politike, kojom Moskva nastoji da maksimalno naljuti Zapad, navodeći kao primjer ono što se događa s Ukrajinom ili Bjelorusijom.„To je u svakom slučaju težak napad na Dejtonski sporazum", odgovara Schmidt dodajući kako je Moskva htjela ukinuti i misiju EUFOR-a i da je vrlo moguće da zahtjevi za disfunkcionalitetom BiH imaju uporište u Moskvi.

Dodik „prekoračio liniju retoričkog potpirivanja vatre"

Visoki predstavnik u BiH je pojasnio kako je Dodik „prekoračio liniju retoričkog potpirivanja vatre" poništavajući odluke visokog predstavnika i ne priznajući Ustavni sud BiH a želi formirati i vlastitu vojsku, službe sigurnosti, pravosuđe i indirektno oporezivanje. „Ja imam obavezu osigurati civilnu provedbu Dejtonskog sporazuma, kao što stoji u Aneksu 10.

Trending

Dragan Bursać: Selma Bajrami, srpski neprijatelj broj 1

Moj zadatak je da pritiskom i ukazivanjem to promijenim. Ako ne dođe do promjene ovakve politike, međunarodna zajednica mora djelovati prije nego što dođe do raspada BiH", rekao je Schmidt dodavši kako on ima na raspolaganju Bonske ovlasti koje uključuju i smjenu političara koji krše Dayton. Potom je naglasio: „Ali, iz najubojitijeg topa ne smijemo pucati, sve dok postoje druga sredstva".

Na pitanje novinara nije li iz „najubojitijeg topa" trebalo pucati prije deset godina – otkako Dodik radi protiv države BiH - i smijeniti ga, Schmidt nije htio odgovoriti. Samo je dodao da se međunarodna zajednica „tek sada počinje baviti Bosnom i Hercegovinom" te da je „greška vjerovati da na zapadnom Balkanu ništa ne ide bez eksplozije i dima". Na pitanje je li EU pogriješila što Dodiku nije uvela sankcije kao SAD, jer se tome protivila Španjolska, Schmidt je rekao da je sretan što je Heiko Maas pokrenuo tu raspravu a Annalena Bearbock je nastavila ukazujući da postoje druge članice EU, koje to podržavaju. Rekao je i da je optimist i da misli da će EU naći načina kako utjecati na Dodika.

Dodik: „J..e mi se za sankcije!"

Novinar minhenskog dnevnika SZ je podsjetio kako je Dodik nedavno američkom posredniku Gabrielu Escobaru rekao „J..e mi se za sankcije!" što, kako kaže Schmidt, pokazuje njegovu nervozu. „Znam da Dodiku hitno treba novac. S MMF-om, Svjetskom bankom, EBRD-om uspješno radim na tome da gospodin Dodik novac dobije samo pod strogim uvjetima".

Schmidt je rekao i da ne vidi potencijal za oružani rat, ne samo zato što regija nije toliko naoružana, nego i zato što, za razliku od 90-tih, susjedne zemlje „nemaju interes da se iz teme Republika Srpska razvije rat". Visoki predstavnik u BiH međutim ne isključuje društvena previranja i zato smatra da je dobro da u BiH budu stacionirane trupe EUFOR-a i NATO-a kako bi mogle pravovremeno reagirati.

Na pitanje zašto se na koridor Brčko ne pošalje 5.000 vojnika, kako bi Dodik sahranio svoju retoriku odcjepljenja, Schmidt je odgovorio kako je NATO svjestan koliko je situacija problematična, dodavši da se susreo s glavnim tajnikom Jensom Stoltenbergom, ali i s britanskim izaslanikom Stuartom Peachom, koji je ranije bio šef Vojnog komiteta NATO-a. Na pitanje novinara minhenskog dnevnika, zašto su reakcije kako PIC-a tako i Ministarskog vijeća EU bile tako blage i što se još mora dogoditi kako bi međunarodna zajednica reagirala, Schmidt je ukazao kako je PIC na sjednici 7. i 8. prosinca potvrdio da će svako kršenje Dejtonskog sporazuma imati posljedice ali da se trenutno još vode razgovori s Miloradom Dodikom.