SBiH i HDZ 1990 podmićivanjem oborili Aprilski paket

Stranka za BiH i novoformirani HDZ 1990 oborili su aprilski paket ustavnih promjena 2006. godine predizbornim mahinacijama, potkupljivanjem i podmićivanjem, objavio je sajt WikiLeaks iz depeša koje je potpisao amrički ambasador Douglas McElhaney.

McElhaney je naveo da su ove dvije partije, radeći zajedno, vrlo vjerovatno kupile podršku time što su dale određene materijalne podsticaje, kako bi obezbijedile potrebna dva glasa kojima bi, uz svoje glasove, blokirale paket, prenose Nezavisne novine.

Prema njegovom mišljenju, motivi da ove dvije partije odbiju aprilski paket su neutaživa glad za vlašću lidera Stranke za BiH Harisa Silajdžića i osveta Bože Ljubića i Martina Raguža, glavnih zagovarača stvaranja novog HDZ-a, "autokrati" Draganu Čoviću, lideru HDZ BiH, za kojeg McElhaney kaže da je 2005. godine na stranačkim izborima za predsjednika HDZ-a pobijedio Ljubića "najvjerovatnije zahvaljujući izbornim manipulacijama".

On je pojasnio da je pomoćnik ministra civilnih poslova Safeta Halilovića iz Stranke za BiH Zlatko Hadžidedić koordinisao udružene napore Stranke za BiH, HDZ 1990 i različitih radikalnih elemenata te da je svoje napore i novac fokusirao na dobijanje dva dodatna glasa protiv paketa koje je našao ne među Srbima, nego među Bošnjacima.

"Mnogi ovdje vjeruju da je barem jedan od dva bošnjačka glasa bukvalno kupljen i plaćen od strane Stranke za BiH. Oko 48 sati prije, ali i tokom debate, Mehmed Žilić, prebjeg iz SDA, činio se čovjekom spremnim da bude taj koji će glasati tako ako mu plate", piše McElhaney .

Drugi ključni element za pad paketa McElhaney vidi u Katoličkoj crkvi i kardinalu Vinku Puljiću, za koje on kaže da su direktno uticali na formiranje HDZ 1990, okretanje protiv Čovića i odbacivanje paketa. Za HDZ 1990 i Stranku za BiH ovaj američki diplomata kaže da su kroz podmićivanje i uz podršku Katoličke crkve vodili kampanju "spržene zemlje" da sruše amandmane i kupe veliku medijsku zastupljenost.

McElhaney piše da je aprilski paket trebalo samo da bude "prva faza" ustavnih promjena, iza koje bi došlo do "preispitivanja" entitetskih struktura vlasti.