Novalić i kantonalni premijeri: Ovu ćemo godinu nekako završiti, a iduću...

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić, ministrica finansija Jelka Milićević, ministar rada i socijalne politike Veljko Drljača, ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić i pomoćnik ministra zdravstva Goran Čerkez razgovarali su danas s premijerima i predstavnciima kantona o zdravstveno-ekonomskim mjerama donesenim s ciljem suzbijanja i ublažavanja posljedica pandemije koronavirusa.

Kako je nakon sastanka kazao premijer Novalić, razgovarano je i o budućnim potencijalnim mjerama u zdravstvu i u privredi.

"Bitno je da o ovome redovno razgovaramo s kantonima, jer samo koordinirane mjere donose rezultate kakve želimo. Prisutne sam upoznao sa statistikom i hronologijom do sada donesenih mjera na nivou FBiH, jer svaki kanton zna svoje rezultate. Analizirali smo rezultate ekonomskih mjera Vlade FBiH. Naši su ključni ciljevi maksimalno sprječavanje širenja zaraze, kao i svaka moguća pomoć zdravstvu. Zdravstvene mjere ostavljamo struci, no podsjećam da je FBiH do sada mnogo uložila u zdravstvene i ekonomske mjere", kazao je Novalić.

Naglašava da bi u narednom periodu u FBiH, a preporuči je to i kantonima, trebalo promijenio karakter podrške i praćenja ekonomskih mjera i rezultata koje sa sobom nose. 

"Ne bismo više govorili o grantovima, već o ekonomskim mjerama koje su aktivne i koje kroz povećanje privredne aktivnosti donose ravnotežu u budžete i socijalni sektor. Prije svega tu bismo govorili o investiranju u zdravstvo koje smo definirali zakonom o konsolidaciji zdravstva, koji je na parlamentu. Također govorit ćemo koje su to vrijednosti u pregovorima sa Svjetskom bankom. Mi bismo svakako povećavali investicionu potrošnju, mada zapadne ekonomije povećavaju široku potrošnju. Mi u našoj širokoj potrošnji nemamo veliki broj naših roba i s te strane nisu multiplikativne kao što je investiciona potrošnja", rekao je federalni premijer . 

Ističe da investiciona potrošnja podrazumijeva radikalniju izgradnju autocesta, cesta i energetike, a to se preporučuje na federalnom i kantonalnom nivou.

"Povećali bismo garantni fond ukoliko bude potrošnja tog resursa. Zasad je to 500 miliona, prva četiri su odobrena ovih dana. Mogli bismo govoriti i o regresiranju kamata, jer to je polučilo dobro iskustvo na Tuzlanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Mogla bi to uvesti i Federacija. Ulagali bismo i u nove lance vrijednosti, ono što izvozimo, poput mlijeka, mesa, itd, a uvozimo sirovinu, bismo mogli zatvoriti taj lanac vrijednosti po vertikali, da to bude generator zapošljavanja",  objasnio je. 

Naglašava i da podrška zapošljavanju neće izostat.

"Mi sada imamo minus 12.700 uposlenih i to je naša prva briga. Naše mjere su bile fokusirane upravo na održivo zapošljavanje, jer to su istovremeno uplatioci obaveza i potrošači, tako da ćemo svojim mjerama u zapošljavanju pokušati najmanje vratit tih 12.700 i za to prilično mnogo novca stoji na raspolaganju. Morat ćemo i dalje pomagat, da ne kažem grant, sektore koji se u sljedećoj godini ne budu mogli podići, bez obzira da li bude vakcina ili ne. Vratili bi podršku kulturi, sportu i normalnim ljudskim aktivnostima jer posljedice koronavirusa na socijalnu sliku društva su i veće od ekonomskih",  zaključio je Novalić. 

Ministrica finansija Jelka Miličević kazala je da se u 2020. i 2021. susrećemo s padom prihoda te da su problemi i na kantonalnom i na federalnom novou. 

U Federaciji BiH, kako je kazala, pad prihoda u ovoj godini iznosi 15 posto u odnosu na prošlu godinu. Prema riječima ministrice Miličević, bili bi  zadovoljni ako se na tom iznosu pad i zaustavi. 

Navela je da se privatne investicije sporo oporavljaju te da se u ovome momentu moraju pokrenuti javna potrošnja i investicije. 

Premijer SBK Tahir Lendo kazao je da je današnji sastanak bio veoma produktivan te da se zajednički radi u dvije oblasti - zdravstvu i ekonomiji. 

"Kanton smo sa najizraženijom smrtnošću i to nas brine. Trenutno imamo 680 aktivnih slučajeva, 105 osoba je u bolnici. Najveći problem su kapaciteti intenzivnih odjela i danas smo prema FBiH uputili zahtjeve za pomoć za naše dviju bolnice. Bez obzira što imate 16 anesteziologa, evidentna je tehnološka opremljenost", rekao je Lendo, kazavši da bi pet respiratora dobro došlo ovim dvjema bolnicama. 

Govoreći o ekonomskim mjerama, istakao je da su naročito pomogli drvnoj industriji, ali nije krio zabrinutost za narednu godinu. 

"Ovu ćemo godinu nekako završiti i za iduću godinu smo pripremili set mjera zdravsrtvu i privredi, imamo spremne projekte, na njima ćemo ozbiljno raditi. ;eđutim, brine nas osiguranje i stabilnost budžeta, zahtjevi su veliki, kantonu u prihodovnoj strani nedostaju 32 miliona KM", kazao je Lendo. 

Nevenko Herceg, premijer HNK kazao je da su na danešnjem sastanku razmijenjena iskustva te da se vidi kako FBiH može pomoći da se očuvaju radna mjesta, zdravstveni sektor, životi stanovništva, budžet... Kako je dodao, on je i na današnjem sastanku aktuelizirao zahtjev za izmjene kada je u pitanju raspodjela javnih prihoda. 

Istakao je da nisu svi kantoni i svi nivoi vlasti isto pogođeni pandemijom. Istakao je da očekuje snažniju podršku s federalnog nivoa te da treba uvažiti specifičnosti. 

"Trebamo češće se sastajati, razmjenjivati iskustva i vidjeti kako odgovoriti", kazao je Herceg.