Šantić o odbijanju CIK-a da dostavi izvod boračkog spiska RS-u

Zahtjev je zatražila Komisija za provođenje referenduma o Danu RS-a, a koji bi bio korišten za referendum o Danu RS-a 25. septembra.

Predsjednik CIK-a Ahmet Šantić kazao je da je CIK BIH većinom glasova donio odluku kojom se zahtjev Republičke komisije za provođenje referenduma u RS-u odbija kao neosnovan i nedopušten, i da će obrazloženje biti u tekstu odluke na koju će zainteresirani subjekti imati pravo žalbe.

"Odluka koju smo donijeli danas je nepravosnažna i ne bih da prejudiciram bilo kakva rješenja a posebno postupke nekih organa koji misle na neki drugi način to riješiti. Na svaku odluku CIK-a BiH može se izjaviti žalba apelacionom odjelu Suda BiH tako će moći i na ovu u roku od dva dana", rekao je Šantić.

Predsjednik CIK-a ponovio je da je stav većine da odbiju zahtjev, koji je i on podržao.

Branko Petrić, član CIK-a, rekao je da je preglasavanje "nažalost, postalo uobičajena praksa u toj instituciji" i izrazio bojazan da može izazvati velike štete rejtingu CIK-a.

Članica CIK-a Irena Hadžiabdić kazala je da je glasala da se zahtjev odbije zbog pravnog nadmudrivanja. Kako je kazalo ne postoje jasni rokovi o utvrđivanju biračkog spisa.

"Sva problematika se odnosi na izbore, a ne na referendume. Smatrala sam da nije dobro da se za provođenje referenduma daju spiskovi koji su namijenjeni redovnim izborima. Provođenje referenduma zahtijeva izradu i dostavu odgovarajućih spiskova. Imali smo problem s Brčko distriktom, gdje imamo i jasan stav supervizora. Glasala sam protiv zahtjeva koji je pravno neosnovan i protiv pravnog nadmudrivanja", kazala je Hadžiabdić i dodala:

"Nisam mogla glasati za zahtjev koji je pravno problematičan jer kad je pravno problematičan očekujete i da padne po žalbi. Možda nisam u pravu, ali sam smatrala da ga treba odbaciti. Ali sam bila protiv uopće glasanja o davanju ili nedavanju spiskova jer sam željela da se toj komisiji uputi pismo i da se sve ovo obrazloži. Tako postupamo kada dobijemo zahtjev od komisije za provođenje izbora u mjesnoj zajednici, pa nešto nedostaje. Mi ne donosimo odluku da odbijamo zahtjev, mi pišemo jedni drugima i na neki način učestvujemo u nekoj vrsti izražavanja volje građana na neki način. Nije naše, zapravo, da ulazimo i da budemo sredstvo za promoviranje ili za zabranjivanje referenduma. Nemamo ovlasti da ulazimo u zakonitost referenduma, prema tome samo je pitanje da li imamo ispunjene uvjete  da nešto damo ili ne damo. U ovom momentu, prema meni, trebalo je zahtjev odbaciti."