Samo trećina nezaposlenih traži posao

Prema istraživanju provedenom na reprezentativnom uzorku u biroima za zapošljavanje Doboj i Novo Sarajevo, samo trećina od ukupnog broja prijavljenih nezaposlenih je aktivna u traženju zaposlenja, dok su dvije trećine nemotivirane ili nezainteresirane za pronalazak posla, javlja Fena.

Projekt zapošljavanja mladih (YEP), koji se realizira uz finansijsku podršku Švicarske agencije za razvoj i saradnju, objavio je ovakve rezultate anketiranja klijenata javnih službi za zapošljavanje. 

Naime, u Birou Doboj tek 26 posto anketiranih svakodnevno ili povremeno prati objavljene oglase i prijavljuje se na njih, dok je u Novom Sarajevu taj broj nešto viši i iznosi 41 posto, navode iz YEP-a.

Analiza starosne strukture ukazuje na zabrinjavajuće veliku neaktivnost osoba iznad 30 godina: u Doboju je čak 73 posto njih neaktivno, dok je u Novom Sarajevu taj postotak 53. 

U Doboju je neaktivnost primijetna čak i među osobama u dobi do 30 godina i iznosi 57 posto, dok je u Novom Sarajevu njihova neaktivnost na razini od 29 posto. 

Osim podataka o rijetkom prijavljivanju na objavljene oglase, na neaktivnost značajnog broja nezaposlenih ukazuju i podaci o malim procentima osoba koje su u posljednjih 12 mjeseci pohađale kurseve s ciljem unapređenja vlastitih znanja i vještina (samo šest  posto u Doboju i 13 posto u Novom Sarajevu,) kao i skoro zanemarljivi procenti osoba koje su bile uključene u volonterski rad (tri posto u Doboju i sedam posto u Novom Sarajevu).

Rezultati istraživanja ukazuju da je zadovoljstvo klijenata javnih službi za zapošljavanje na relativno zadovoljavajućem nivou. 
U Novom Sarajevu je 39 posto korisnika zadovoljno pruženom uslugom, dok je 34 posto njih indiferentno, ali i dalje se ne izjašnjavaju kao nezadovoljni. 
U Doboju je brojka zadovoljnih natpolovična i iznosi 53 posto, dok je broj neodlučnih 28 posto. 

Ova ocjena je, međutim, usko vezana za očekivanja nezaposlenih od službe, a istraživanje ukazuje da su korisnici usluga službi dominantno koristili samo tri usluge: osiguranje prava na zdravstveno osiguranje, izdavanje potvrda, zahtjeva i ostala administracija, te novčane naknade. Stoga se može zaključiti da klijenti zadovoljstvo iskazuju pruženim administrativnim uslugama.  

Zaključci istraživanja podvlače potrebu proširivanja usluga javnih službi za zapošljavanje, posebno u smjeru uspostavljanja kvalitetnog savjetodavnog rada s nezaposlenim osobama, te na aktivan rad s poslodavcima, kako bi službe za zapošljavanje postale efikasnije u svom osnovnom mandatu - posredovanju pri zapošljavanju.