Samo se jecaji čuju u Potočarima: 7 žrtava stiglo u dolinu bijelih nišana, porodice grle tabute

Sedam žrtava srebreničkog genocida stiglo je danas, 9. jula, u dolinu bijelih nišana. Tamo će tabuti s njihovim posmrtnim ostacima, većinom nekompletiranim, biti ukopani 11. jula, na 30. godišnjicu genocida u Srebrenici.

Kamion s tabutima u kojima se nalaze posmrtni ostaci 7 identifikovanih žrtava genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici, pošeao je jutros iz Visokog te je, nakon kraćeg zadržavanja ispred zgrade Predsjedništva BiH u Sarajevu, nastavio put ka Potočarima gdje će 11. jula 2025. godine. 

Ove godine u Potočarima će biti ukopani: Senajid (Husein) Avdić (1976), Hariz (Ramiz) Mujić (1976), Fata (Huso) Bektić (1928), Hasib (Adem) Omerović (1961), Sejdalija (Alija) Alić (1961), Rifet (Mustafa) Gabeljić (1964) i Amir (Ibrahim) Mujčić (1964).

Trending

Uzbuna u Irskoj: Dronovi krenuli na avion u kojem je bio Volodimir Zelenski

Najmlađe žrtve koje će biti ukopane ove godine su dvojica mladića koji su u času smrti imali 19 godina - Senajid Avdić i Hariz Mujić. Obojica, ubijena u julu 1995, konačan smiraj naći će 30 godina kasnije. Senajidove nekompletne posmrtne ostatke u zemlju će spustiti otac Husejin Avdić. Senajid je, priča Husejin, bio dobar učenik, povučen i miran. "Sve je slušao. Nikada nije nešto odbio da uradi", ispričao je Husejin.

Žrtve pronađene na 150 različitih lokaliteta

Posmrtni ostaci žrtava koje će biti sahranjene ove godine pronađeni su u grobnicama otkrivenim prethodnih godina lokalitetima Liplje, Baljkovica, Suljići, Kameničko brdo. U većini slučajeva radi se o nekompletnim tijelima, tako da će neke od porodica žrtava u zemlju spustiti jednu ili dvije kosti najmilijih. Posmrtni ostaci Hasiba Omerovića, koji je imao 34 godine kada je ubijen, ekshumirani su 1998. godine, ali porodica zbog malog broja pronađenih dijelova skeleta, ranije se nije mogla odlučiti da da saglasnost za ukop.

U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci članova porodica. Žrtve potječu iz različitih općina, a najviše ih je s područja istočne Bosne i Hercegovine - Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića. Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta. Od toga, u 77 masovnih grobnica otkrivenih nakon rata. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

Za više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici još uvijek se traga.

Zločini i presude

Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine. Od toga, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu je zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Srebrenici osudio 18 osoba, kojima je izrečeno pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora. Na kaznu doživotnog zatvora za genocid su osuđeni Ratko Mladić, Radovan Karadžić, Zdravko Tolimir, Vujadin Popović, Ljubiša Beara, dok su na kaznu od 35 godina zatvora osuđeni Radislav Krstić i Drago Nikolić.

Za druge zločine u Srebrenici MKSJ osudio je 11 osoba. Sud Bosne i Hercegovine je zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Srebrenici osudio 27 osoba na ukupno 446 godina zatvora. Zbog genocida je osuđeno 14 osoba na ukupno 243 godine zatvora, a za druge zločine počinjene u Srebrenici osuđeno je 14 osoba na 221 godinu zatvora.

U Srbiji je osuđeno pet osoba na ukupno 68 godina zatvora za zločine u Srebrenici, od kojih su četvorica bivših pripadnika jedinice "Škorpioni" osuđeni zbog ubistava Srebreničana u Trnovu, kraj Sarajeva. U Hrvatskoj su osuđena dvojica bivših pripadnika "Škorpiona" na po 15 godina zatvora. Deset optuženih za genocid i druge zločine počinjene u julu 1995. godine u Srebrenici zasad je nedostupno pravosuđu u BiH.