Rudnici u sastavu Koncerna EPBiH: Faktor opstanka zajednice ili rupe bez dna

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić i federalni ministar za energiju, rudarstvo i industriju Nermin Džindić održali su prošlog mjeseca u sjedištu Federalne vlade u Sarajevu sastanak s direktorima rudnika koji posluju u sastavu Koncerna Elektroprivreda BiH (EPBiH), generalnim direktorom JP Elektroprivreda BiH d.d., izvršnim direktorom za proizvodnju i članovima Saveza sindikata radnika rudnika FBiH.

Predstavnici EPBiH prezentirali su informaciju o poslovanju sedam zavisnih društava rudnika iz Koncerna EPBiH.

Iako je ostvaren napredak prema svim parametrima (rast proizvodnje, prihoda, smanjeni troškovi i rashodi), a gubitak smanjen za 41,74 posto – ukupni "minus" u 2016. godini iznosio je čak 62,7 miliona maraka.

Podsjetimo se da je Koncern EPBiH, kao oblik povezivanja privrednih društava, uspostavljen u novembru 2009. godine, zaključenjem ugovora o vođenju poslova između JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo i zavisnih društava – sedam rudnika uglja, zajedno s dotadašnjim neelektroprivrednim društvima JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo.

Pravni osnov za zaključivanje ovih ugovora su ugovori o prijenosu udjela između Vlade Federacije BiH i JP Elektroprivreda BiH d.d - Sarajevo, zaključeni u julu 2009. godine, a na osnovu Odluke o prijenosu udjela FBiH u rudnicima uglja u FBiH na JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo i Odluke o preuzimanju udjela FBiH u privrednim društvima - rudnicima uglja u FBiH. 

Potpisivanjem ugovora o prijenosu udjela JP Elektroprivreda BiH je stekla vlasnička prava i nad udjelima u rudnicima uglja: Rudnici Kreka Tuzla, RMU Kakanj, RMU Zenica, RMU Breza, RMU Đurđevik, RMU Abid Lolić Travnik – Bila i RU Gračanica Gornji Vakuf – Uskoplje.

Rudnici su u Koncernu EPBiH zadržali dotadašnji oblik (d.o.o.) i ostali samostalni pravni subjekti, a JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo, na osnovu vlasništva, vrši vlasnička i druga upravljačka prava u rudnicima. JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo je stekla status vladajućeg društva Koncerna EPBiH.

Prelazak rudnika u Koncern EPBiH napravljen je u cilju njihovog značajnog restrukturiranja. Prema raspoloživim podacima, rudnici u FBiH imaju najnižu produktivnost po zaposleniku u Jugoistočnoj Europi. U svom dugoročnom planu, poduzeće je iznijelo procjenu da je potrebno smanjenje od 25 posto u odnosu na broj radnika u 2012. godini, kako bi se broj zaposlenih sveo na 7.200.

Na prošlosedmičnom sastanku s premijerom Novalićem istaknuto je da je u prošloj godini u rudnicima bio zaposlen 8.571 radnik, od čega se 1.803 zaposlenika vode kao invalidi II kategorije. 

Na ovaj detalj ukazuje dr. Edin Delić, profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli

"Preko rudarskih leđa prelamaju se mnoge igre, a zanemaruje koliko su rudnici važni za lokalne zajednice. Status rudnika ne može se rješavati kroz prizmu profitabilnosti. Stalno se potencira višak zaposlenih a ne kaže se da su rudnicima dodati invalidi rada i rata kao socijalni problem. Da ne spominjem da je, recimo, iza 180 stradalih rudara u jami Dobrnja - Mramor, najvećoj rudarskoj nesreći u BiH (1990. godine), ostalo 365 djece, čije su stipendije za školovanje, sve do jednog, finansirali rudnici. Također, višak zaposlenih u rudnicima čini administracija, a ne rudari", kaže Delić.

Ipak, Svjetska banka je još 2004. upozorila da je stopa zaposlenosti u industriji uglja Jugoistočne Europe neodrživa. Procijenjeno je da je za izlazak na zelenu granu potrebno smanjenje radne snage 68-83 posto, a političke elite nisu spremne riješiti ovaj "vruć krompir".

Ohrabruje to što je u 2016. godini uložen napor i zaustavljen pad proizvodnje u rudnicima, ali i dalje treba mnogo raditi kako bi bilo poboljšano poslovanje, smanjeni gubici, povećana sigurnost u radu i ubrzana investiciona ulaganja.