Rudić: Izvor govora mržnje su javne ličnosti i političari, a ne mediji

Govor mržnje je usmeni ili pisani govor koji se svodi na javno izazivanje ili prouzrokovanje mržnje prema određenoj skupini (ili pojedinoj osobi) zbog nekog njezinog određenja u svrhu stvaranja netrpeljivosti, razdora, diskriminacije i nasilja i/ili raspaljivanje već postojeće mržnje s time što se ona kroz javni govor mržnje razvija, jača i produbljuje.

Incidenti zasnovani na mržnji i predrasudama su značajan problem u Bosni i Hercegovini. Uprkos činjenici da su krivična djela počinjena iz mržnje dio krivičnog zakonodavstva u sve četiri jurisdikcije u BiH, i dalje je vidljivo duboko nerazumijevanje koncepta ovih krivičnih djela. Poteškoće u njihovom procesuiranju uočljive su u svim fazama krivičnog postupka i zahtijevaju posebnu pažnju svih profesionalaca koji su uključenih u njihovo otkrivanje i procesuiranje.

Osim serijala publikacija izdatih uz podršku Ambasade Kraljevine Norveške, Centar za društvena istraživanja Analitika i Udruženje tužilaca Federacije BiH danas su ugostili autore tih publikacija i održali panel-diskusije o ključnim problemima u ovoj oblasti.

Potrebne pravosnažne presude

Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja BH novinari, u izjavi za medije rekla je kako je ovo uduženje u ranijim istraživanjima došlo do saznanja da se govor mržnje, huškanje i širenje netrpeljivosti i nasilja često pojavljuje u bosanskohercegovačkim medijima, pogotovo za vrijeme predizbornih kampanja. “Mediji ne znaju da se nose sa problemom govora mržnje na način da neće puko prenositi izjave koje u sebi imaju elemente govora mržnje već da će takve izjave kritizirati i obraditi na način koji će pokazati da je društveno neprihvatljivo ponašanje da se širi mržnja u javnom prostoru”, smatra Rudić.

Dodala je da se kao izvori govora mržnje ne identifikuju novinari, već političari i javne ličnosti, a to je predmet tužilaštava i sudova koji može rezultirati podizanjem optužnica.

“Sve dok ne budemo imali pravosnažne presude protiv političara i javnih osoba koje šire govor mržnje, mi se sa tim problemom nećemo moći nositi na adekvatan način”, izjavila je Rudić.

Borka Rudić je naglasila važnost uloge građana, te pozvala građane da prijavljuju govor mržnje i pomognu u njegovom sankcioniranju.

Pozitivni primjeri

Ona je dodala da su u Bosni i Hercegovini donesene pravosnažne presude o kojima se malo zna u javnosti.

Jedan od pozitivnih primjera je slučaj sankcioniranja govora mržnje u Brčko distriktu. Zekerijah Mujkanović, glavni tužilac Tužilaštva Brčko distrikta, za Radiosarajevo.ba rekao je da u pitanju govor mržnje iskazan u grafitu: “Mi u Brčko distriktu imali smo više takvih optužnica. Krivično djelo zazivanja rasne, vjerske, nacionalne mržnje se u najvećem broju i izvršavalo putem pisanja grafita. U više navrata su takve radnje sankcionisane, a u nekoliko slučajeva sankcija je bila zatvroska kazna.”

Nažalost, dodao je, dosadašnja praksa je pokazala da još uvijek nema velikog broja optužnica za krivična djela izražavanja mržnje.

Predsjednica Udruženja tužilaca FBiH, Hajrija Hadžiomerović-Muftić, naglasila je da i saznanja iz medija mogu ubijediti tužioce da pokrenu jedan ovakav slučaj. Kazne za govor mržnje variraju, od novčanih do zatvorskih. Istaknuto je da mediji i građani trebaju sarađivati s tužilaštvima kako bi se što više slučajeva govora mržnje sankcioniralo.