Romi se moraju politički angažirati

Svjetski dan Roma, koji se obilježava 8. aprila, prilika je da se progovori o životu i problemima s kojima se susreću Romi u Bosni i Hercegovini.

„Kada govorimo o Romima u BiH, odmah nas asocira na njihov život i na neuslove u kojima Romi žive trenutno u BiH. Postavlja se pitanje zašto je to tako i zbog čega su baš Romi u više od 90 posto slučajeva socijalni slučajevi i nisu integrisani u društvenu zajednicu. Ima više aspekata šta ustvari utiče na takvo stanje i na takav položaj Roma“, kazao je u razgovoru za novinsku agenciju Fena predsjednik Udruženja Roma "Euro Rom" iz Tuzle Nedžad Jusić.

On ističe da veliku odgovornost snosi društvena politička vlast, odnosno država u kojoj živimo, a to je BiH, ali:

Najbrojnija manjina

„S druge strane, ne opravdavam ni Rome zbog čega su u takvom stanju u kakvom se nalaze, jer smatram da i sami Romi trebaju više da učine u svom aktivizmu da bi se integrisali u društvenu zajednicu kroz sve sfere života“, navodi Jusić.

„Tačno je to da Romi pokušavaju, na određeni način, da promijene postojeće stanje, pokušavaju biti partneri u rješavanju određenih problema sa strukturama vlasti, ali to izuzetno sporo ide i u nekim segmentima se maltene ne pomjera s mrtve tačke“

Jusić ističe da su Romi najbrojnija nacionalna manjina u BiH.

„Prema nekim našim podacima, prema informacijama kojima raspolažu romske nevladine organizacije, u BiH živi između 80 i 100 hiljada Roma, dok međunarodne organizacije raspolažu informacijama da je to između 40 i 60 hiljada. Prema oficijelnim podacima koji su iz 1991, negdje oko 9.000 Roma se tada izjasnilo da živi u BiH. Smatram da je realna situacija da je to negdje između podataka kojima raspolažu međunarodne organizacije i romske organizacije“, kazao je Jusić.

U četiri kategorije su ugrožena njihova prava. Prije svega, to je pravo na zapošljavanje.


Veliki broj romske djece van školskih klupa

„Prema našim informacijama i prema određenim istraživanjima koja smo radili, u BiH više od 95 posto Roma nema stalnih mjesečnih primanja, više od 50 posto Roma u BiH nema zdravstveno osiguranje i više od 60 posto Roma u BiH živi u neadekvatnim uslovima.

Moram istaći i da je veliki broj romske djece van školskih klupa. To govori da su glavne četiri oblasti na kojima trebamo raditi u narednom periodu - stanovanje, obrazovanje, zdravstvena zaštita i zapošljavanje.“

Podsjećajući zašto se 8. april obilježava kao Svjetski dan Roma, Jusić je kazao da je 1971, na inicijativu romskih intelektualaca, u Londonu održan prvi Svjetski kongres Roma. Na tom kongresu donesene su vrlo važne odluke za Rome i to je početak organizovanja Roma i romskog pokreta koji se bori za ostvarivanje njihovih osnovnih ljudskih prava

Biti tamo gdje se odlučuje

 Htjeli to ili ne mi se također, ističe Jusić, politički moramo angažirati, "moramo štititi svoje interese kroz parlamente, kroz zakonodavna tijela, moramo biti tamo gdje se donose odluke za nas, uime nas". Ipak, on navodi da Romima u BiH nikada neće biti bolje, nikad se neće integrirati u društvenu zajednicu ukoliko to ne budu htjeli drugi, "ukoliko nam većina to ne dozvoli".

„Primjera radi, mi trenutno ne možemo promijeniti izborni zakon, ne možemo uskladiti Ustav BiH s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, s presudom Evropskog suda za ljudska prava ukoliko to ne uradi većina pa da nam na osnovu toga omogući normalan život i rad u BiH kao i svim drugim građanima koji uživaju ista prava.

Jer i mi želimo da ostvarujemo ista prava kao i svi drugi građani“, kazao je on za Fenu.