Rijaset IZ u BiH: Povećan broj nasrtaja na vakufsku imovinu, posebno u RS

Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini u 2021. godini je evidentirala osam slučajeva skrnavljenja vjerskih objekata, osam slučajeva fizičkih i verbalnih napada, tri slučaja diskriminacije, te nekoliko islamofobičnih izjava političara iz Bosne i Hercegovine.

"Također, zabilježili smo i devet prijava apelanata, koje smo razmotrili i o njima se očitovali", izjavio je danas novinarima u Sarajevu predsjednik Komisije za slobodu vjere muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić.

Prema njegovim riječima, može se konstatirati da je i dalje prisutna sistemska diskriminacija.

Trending

Početak nove godine dočekajte uz hit predstave Narodnog pozorišta Sarajevu

„Tamo gdje imamo povrede prava na slobodu vjere, one nisu pojedinačne, nego sistemske, i u najvećoj mjeri su rezultat negativne retorike ljudi koji obnašaju najvažnije pozicije na različitim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini“, rekao je muftija Pitić.

Ocijenio je kako je nepostojanje ugovora između Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice jedan od ključnih problema koji pokazuje diskriminaciju cijele vjerske zajednice, a koja se sistemski održava kao takvom.

Predstavljajući izvještaj u Studentskom centru Islamske zajednice muftija goraždanski je istakao da je u posljednjih nekoliko godina zabilježen i povećan broj nasrtaja na vakufsku imovinu od strane različitih nivoa vlasti u BiH.

"Posebno skrećemo pažnju na uvođenje religijskih rituala u javni prostor, u kome se na direktan način narušava koncept sekularne države i diskriminiraju manjinske zajednice koje žive na tom prostoru. To je posebno prisutno u entitetu RS, gotovo u svim institucijama, a naročito u onim koje se bave obrazovanjem mladih naraštaja. Te svetkovine na direktan način narušavaju slobodu ljudi na izbor vjere i odnosa prema tome, i nameću drugačiji svjetonazor onima koji nisu pripadnici te konfesije i te religijske zajednice", naveo je muftija Pitić.

Komisija je iznijela i sedam bitnih preporuka koje treba realizirati na nivou institucija Bosne i Hercegovine, u nevladinom sektoru, te na nivou vjerskih zajednica i drugih institucija, "Posebno izdvajam da je nužno potpisati ugovor između države i Islamske zajednice. Također, potrebno je na različitim nivoima raditi na edukaciji ljudi", poručio je muftija Pitić.

Komisiju za slobodu vjere Rijaset Islamske zajednice osnovao je 13. septembra 2012. godine, čini je devet članova i nezavisno je, stručno i savjetodavno tijelo Rijaseta. Njen rad treba pomoći Rijasetu da što uspješnije izvršava ustavnu dužnost staranja o vjerskim pravima muslimana.

Komisija je nadležna za promociju poštivanja slobode vjere, evidentiranje povrede prava na slobodu vjere pripadnika IZ, informiranje pripadnika IZ o njihovim vjerskim pravima i načinima pravne zaštite, saradnju s državnim institucijama i srodnim organizacijama u zemlji i inostranstvu, te predlaganje Rijasetu IZ zauzimanje stava ili aktivnosti u pogledu eventualne povrede prava na slobodu vjere pripadnika IZ.