Reisul-ulema Kavazović iz Potočara: 'Srebrenica je trajna pouka da zlo ne miruje'
Košulju tuge, kojom smo odjeveni tog 11. jula 1995. godine, nikada nećemo skinuti, a odjeću strpljivosti nosit ćemo kao vjernici, prihvatajući iskušenje koje nas je zadesilo " poručio je danas reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović u hutbi koju je održao u Memorijalnom centru Potočari, povodom 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice.
Reisul-ulema Kavazović je u hutbi podsjetio na razmjere stradanja, ali i na duhovnu snagu koju su preživjeli izgradili kroz vjeru i sjećanje.
"Bol nas nije slomila, nismo klonuli duhom niti pognuli glavu pred zlom. Naprotiv! Naučili smo kako da nosimo teret boli koja nam je zločinom okačena, i mi i naši najmiliji. Danas taj teret pritiska i njih, one u čije ime je zločin počinjen, a mi ćemo strpljivo čuvati sjećanje na njega" kazao je reisul-ulema, prenosi MINA.
Nova teška nesreća u BiH: Kamion udario ženu
Dodao je da je Srebrenica postala trajna pouka da zlo ne miruje, već da se u obliku poricanja i negacije neprestano pokušava nametnuti.
"Živimo u vremenu narastanja zla i negiranja genocida. Protagonisti zla se nadaju da se lažima mogu pobrisati njegove granice i razlika između žrtve i zločinca. Računaju da će u našoj duši izazvati pometnju i ravnodušnost i da će nas natjerati da ustuknemo pred njihovim licem. Nikada i nikako! Duboko u nama ukorijenila se nesalomljiva snaga, koja nas je naučila da razlikujemo istinu od laži. Mi ćemo, s Božijom pomoći, pobijediti jer ćemo zadržati prisebnost duha i snagu vjere da se odupremo" rekao je reisul-ulema.
Posebno je naglasio važnost zajedništva i vjere, kao temelja otpora zlu, ali i kao snage za izgradnju budućnosti.
"Nema zlih namjera koje bi ljude vodile putevima dobra. Na putevima zla rastu samo smrt, očaj, tuga i bol. Na iznevjerenoj duhovnosti može se utemeljiti samo nesreća, a na mitu o odabranom nebeskom narodu " samo zločin. Mezarje na kojem stojimo govori i opominje da se mržnjom i osvetom može stići jedino do zločina, prezira i bolesti duše. Ovo mjesto nas obavezuje da mislimo o budućnosti našeg naroda i naše Srebrenice" nagalasio je reisul-ulema.
Poručio je da je naša obaveza brinuti o Srebrenici, jer ona je rodno mjesto našeg naroda.
"U njoj vadimo rodni list. Ništa se na ovoj zemlji bosanskoj ne može mjeriti s njom. Iz zla koje nam se ovdje, u Srebrenici, ovjekovječilo, mora se roditi naša još čvršća snaga i odlučnost da se u dobru i Božijem zadovoljstvu, slobodni i jaki, uzdižemo i živimo i da to naše kosmičko dobro jednom za sva vemena prekrije i poništi sve brloge i nastambe zla koje stalno vreba" kazao je reisul-ulema
Prisutnima je uputio i snažnu poruku o dostojanstvu.
"O muslimani, islam je vjera ponosa, dostojanstva i postojanosti, vjera milosti, pažnje i blagosti, vjera istine i pravednosti, vjera sreće, nade i utjehe. Neka nas tuga ne baci u očaj, a sažaljenje u grijeh. Allah Milostivi nam nekada Svoju milost dadne, a nekada uskrati. Nekada nas iskuša u dobru, a nekada u nesreći; nekada nam daje izobilje, a nekada nas iskušava u oskudici; nekada nas obasipa blagodatima i ugodnim životom, a nekada ih uskraćuje" rekao je reisul-ulema.
Nakon džuma-namaza, koji će predvodio predsjednik Diyaneta Republike Turske dr. Ali Erbaš, bit će klanjana i ikindija, u skladu s fetvom Vijeća muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a potom i kolektivna dženaza-namaz za sedam novoidentificiranih žrtava genocida.
Ikindiju i dženazu namaz, kojoj prisustvuju desetine hiljade vjernika, porodice žrtava, visoke delegacije iz BiH i svijeta, predvodit će reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.
Ove godine obilježava se bolna godišnjica – tri decenije od genocida u Srebrenici, jednog od najmračnijih zločina modernog doba. U julu 1995. godine, u tadašnjoj "zaštićenoj zoni" Ujedinjenih nacija, srpske oružane formacije, pod komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i političkim naređenjima krvnika i također osuđenog zločinca Radovana Karadžića, izvršile su genocid.
U svega nekoliko dana, brutalno je ubijeno više od 8.372 ljudi. Među žrtvama su bili ne samo muškarci i dječaci, već i žene i djeca. Nisu birali. Nisu poštedjeli. Do danas, identitet gotovo 7.000 ubijenih osoba je potvrđen, a mnogi, nažalost, i dalje traže svoje najmilije.
Genocid u Srebrenici nije samo historijska činjenica — to je pravno dokazana istina, potvrđena nizom presuda međunarodnih i domaćih sudova. Više o ovoj tužnoj godišnjici možete čitati OVDJE.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.