'Redžić nije mogao sam sići u kanjon, teren je rizičan'

Istraga o uzroku i okolnostima smrti akademika Sulejmana Redžića još tapka u mjestu. Čekaju se, navodno, rezultati patohistoloških analiza, nakon čega će patolog dati svoje mišljenje. No, stručnjaci koji poznaju lokalitet na kojem je nađeno njegovo tijelo tvrde da bez opreme Redžić sam nije mogao sići u korito. 

Osim toga, područje od Kozije ćuprije i šireg lokaliteta Lapišnice smatra se rizičnim jer je veliki dio ovog terena pod minama.

U izjavi za Avaz Miro Kalem, rukovodilac Gorske službe spasavanja Jahorina koji je učestvovao u izvlačenju tijela akademika, naglasio je da mu nije jasno kako je neko mogao uopće tamo dospjeti bez adekvatne opreme. 

"To je prilično nepristupačan teren, a mora se uzeti u obzir da je tada, u januaru, bilo snijega i da se vrlo teško moglo kretati. Moje mišljenje je da nema logike da je neko poput Redžića, onako odjeven i obuven, mogao uopšte dole sići. Čak i oni koji su odjeveni za planinu, dole, gdje je bilo tijelo, moraju sići s velikim oprezom", tvrdi Kalem.

Ljubomir Savičić, šef Ureda BH MAC-a Pale, kaže kako je on istražnim organima već dao izjavu koja se odnosi na lokalitet gdje je pronađeno tijelo akademika. "Otprilike, najbliža lokacija gdje se nalaze mine udaljena je bila oko 250 metara od mjesta gdje je pronađeno tijelo akademika. Tačno je da je tamo bila linija razgraničenja koja je sjekla cestu i cijeli kanjon rijeke Miljacke", naveo je Savičić.   

Kalem smatra da akademik nije mogao do mjesta gdje je pronađen doći uz kanjon rijeke Miljacke, jer je ona u ovom zimskom periodu nabujala. 

"Nelogično bi bilo da se on kroz rijeku i šiblje probijao dotamo. Logično, tamo je mogao doći cestom i neko ga je morao vidjeti na dolasku", smatra Kalem. 

Podsjećamo, akademik Redžić je svoju porodičnu kuću napustio 7. januara ove godine u poslijepodnevnim satima. Pronađen je 21. januara u potoku koji se ulijeva u kanjonu rijeke Miljacke, na širem lokalitetu Lapišnice.