Reakcije političara iz Republike Srpske

Reakcije političara iz Republike Srpske na hapšenje Ratka Mladića osciliraju između diplomatski odmjerenih do izjava razočarenje.

Dodik: Dejtonska obaveza

Hapšenje Ratka Mladića predstavlja ispunjenje međunarodnih obaveza iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, koje su preuzele sve države u regionu, ocijenio je danas predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Dossier: Hapšenje Ratka Mladića

Poručuje i da "institucije RS-a nikada nisu stajale, niti će stajati u odbrani bilo koga ko je počinio ratne zločine, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost".

"Mladićevo hapšenje neće se odraziti na mir i stabilnost u RS-a koja upravo posljednjih dana vodi međunarodnu borbu da svi koji su počinili ratne zločine za te zločine i odgovaraju“, navedeno je u saopćenju iz Kabineta predsjednika RS-a.

Izražava se i nada da će Mladić "imati pravično suđenje, koje garantuju sve konvencije o ljudskim pravima".

Dodik je ujedno izrazio nadu da će se "uskoro pred licem pravde naći i general Atif Dudaković, Naser Orić i ostali visoki politički funkcioneri i generali bivše Armije BiH, jer bi to značilo da BiH ima šanse da na istini izgradi neophodno povjerenje“.

Radmanović: Ispunjavanje međunarodnih obaveza

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović smatra da hapšenje ratnog zločinca Ratka Mladića predstavlja ispunjavanje međunarodnih obaveza prema Međunarodnom krivičnom tribunalu za ratne zločine u Hagu, osnovanom od Organizacije ujedinjenih nacija, saopćeno je. 

Radmanović je izjavio da  su se sve zemlje bivše Jugoslavije za koje je ovaj međunarodni sud i formiran po principu teritorijalne nadležnosti, obavezale na saradnju s ovim sudom, zbog zločina počinjenih tokom ratova u nedavnoj prošlosti. 

"Sve zemlje regiona saradnju s Haškim tribunalom potvrdile su i donošenjem posebnih zakona kojima je saradnja s ovim sudom zakonski uređena i utvrđena kao domaća zakonska obaveza. Sve strane potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH obavezale su se da će sarađivati s Haškim tribunalom u procesu otkrivanja, sudskog procesuiranja i kažnjavanja optuženih pojedinaca za ratne zločine“, stoji u saopćenju.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Radmanović je dodao da svi osumnjičeni i optuženi pojedinci iz BiH moraju odgovarati za počinjene ratne zločine u nadležnim sudovima, bez obzira  na to kojem narodu pripadaju. 

Bosić: Srbija izručuje svoje vođe

Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić tvrdi da nije nikakvo iznenađenje da je Srbija uhapsila haškog optuženika Ratka Mladića, jer je takvu politiku, kako kaže, i ranije ozvaničila.

“Mnogo ranije Srbija je ozvaničila svoju politiku samim isporučivanjem svih svojih političkih i vojnih vođa iz '90-tih godina Haškom tribunalu, počevši od Slobodana Miloševića, preko Vojislava Šešelja, kasnije Karadžića, kao i cjelokupnog vojnog vrha”, navodi Bosić.

Hapšenje Mladića ne može, dodao je, bitnije uticati na poziciju Republike Srpske, "osim što će kroz suđenje biti nastavljene tendencije pokušaja formiranja istorije onako kako to odgovara nekoj od strana”.

Lidera SDS-a “zabrinjava”, kako je ustvrdio, reakcija u Sarajevu i u Federaciji BiH na Mladićevo hapšenje.

"U FBiH je stvorena euforična atmosfera i pokazani su izlivi negativnih osjećanja i mržnje generalno prema Srbima. To, na neki način, i dalje pokazuje da su za tu stranu svi Srbi jednaki i svi Srbi u istom statusu”, tvrdi on.

Džombić: Srpska ne može biti talac

''Stav Vlade Republike Srpske je da svi osumnjičeni za ratne zločine treba da budu izvedeni pred lice pravde i da im se u pravednom sudskom procesu dokaže ili pobije eventualna krivica. U tom kontekstu, uvjeren sam se da će general Ratko Mladić imati priliku da iznese sve argumente u svoju odbranu. Srbija, srpski narod i Republika Srpska, ne treba da budu taoci ničijih zločina“, kazao je premijer Republike Srpske Aleksandar Džombić.

„Bude li dokazano da su zločini počinjeni, krivica nikada ne može biti kolektivna već isključivo individualna. Istovremeno, smatram da niko ne treba da likuje povodom ovog hapšenja, već naprotiv, svi treba da ispune preuzete međunarodne obaveze u pogledu hapšenja ratnih zločina, kako bi svi osumnjičeni i za zločine počinjene nad srpskim narodom, bili uhapšeni i procesuirani. Samo na taj način na ovim prostorima možemo doći do istinskog pomirenja i mogućnosti da gradimo zajedničku budućnost“, dodaje Džombić.

Ivanić: Vjerovatno je i Banjaluka sarađivala

Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić ocijenio je da je hapšenje haškog optuženika Ratka Mladića "vjerovatno rezultat saradnje političkih i sigurnosnih struktura Srbije i Republike Srpske (RS)", a šta će biti krajnji rezultat toga, pokazat će tek vrijeme koje dolazi.

"Mislim da je hapšenje stvar pravosudnih i bezbjednosnih organa i političke elite Srbije, koja je smatrala da je to bitna stvar za priključenje EU, a rekao bih, vjerovatno, i političkih i sigurnosnih struktura u Banjoj Luci, jer pretpostavljam da su sarađivali na tome“, naveo je Ivanić.

O rezultatima Mladićevog hapšenja u ovom trenutku, kako kaže, rano je govoriti.

Čavić: Problem koji čeka RS

Predsjednik Demokratske partije (DP) Dragan Čavić ocijenio je da hapšenje haškog optuženika Ratka Mladića znači stratešku promjenu pozicije Srbije u odnosu prema Evropskoj uniju (EU) i međunarodnoj politici generalno.

“Sa spoljnopolitičkog stanovišta, ovo je strateška promjena“, dodao je Čavić.

On je naveo da ne zna koliko će biti intenzivirano traženje i posljednjeg haškog bjegunca Gorana Hadžića, ali da se hapšenjem Mladića "stvari bitno mijenjaju“.

Za Čavića je mnogo bitniji apsekt koji se tiče posljedica hapšenja na Republiku Srpsku (RS) i BiH, navodeći da će hapšenje Mladića i njegov odlazak u Haag, gdje se već nalazi bivši predsjednik RS-a i haški optuženik Radovana Karadžić, “otvoriti prostor da se kompletira priča o udruženom zločinačkom poduhvatu i da se sudski okonča”.

“To je problem sa kojim će se RS u budućnosti suočiti”, naveo je lider DP-a.

Srbija je, zaključio je, hapšenjem Mladića uradila ono što je godinama obećavala.

Iznoseći stav da su srpske nadležne službe, najverovatnije, dugo na tome radile, ali da se “birao trenutak kada će to biti u kontekstu opšteg ambijenta najkorisnijeg za Srbiju”.