Ratni zločinac Marko Maka Radić pušten na slobodu!

Predviđanja bosanskohercegovačkih pravnih eksperata i novinara da bi se osuđeni ratni zločinac Marko Radić Maka mogao naći na slobodi ubrzo nakon što je prebačen iz Kazneno-popravnog zavoda u Mostaru na izdržavanje kazne u Hrvatskoj, obistinila su se.

Piše: Faruk Vele 

Potvrda iz Zagreba

Radić je, podsjetimo, nakon dugotrajnog i veoma temeljitog postupka 2011. godine u BiH pravosnažno osuđen na 21. godinu zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, odnosno mučenja, zatvaranja, ubistva i silovanja u zloglasnom logoru Vojno kod Mostara, te je iz zatvora trebao izaći tek 2027. godine.

Međutim, nakon odluke Županijskog suda Zagreb koji priznao bh. presudu, ali ju je smanjio na 12 i po godina zatvora, Radić je, kako saznajemo, već na slobodi!

Kako je za Radiosarajevo.ba potvrđeno iz Županijskog suda u Zagrebu, Radić je pušten na slobodu, i to 2. decembra 2018. godine, što bosanskohercegovačka javnost do sada nije znala.

„Prema dobivenim podacima od Zatvora u Zagrebu, Marko Radić  (sin Franje, rođ. 13.08.1959.), otpušten je 02.12.2018. godine s izdržavanja kazne zatvora u trajanju od 12 godina i 6 mjeseci. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 02.06.2006. pa nadalje", kazao je za Radiosarajevo.ba glasnogovornik Županijskog suda Zagreb, sudac Krešimir Devčić.

Radić za svoju slobodu ima zahvaliti ministru pravde BiH Josipu Grubeši, zvaničniku HDZ-a BiH. On je Radićev transfer u Hrvatsku odobrio  8. oktobra 2018. godine, a Radić je, kao vidimo, tek nepunih dva mjeseca ostao u hrvatskom zatvoru.

Prethodno je Županijski sud u Zagrebu prihvatio Radićevu molbu te je donio presudu kojom je preuzeo izvršenje presude Suda BiH. Dakle, zločinac Radić u Hrvatskoj je ugošćen praktično na inicijativu Zagreba, što je HDZ-ov ministar, očekivano, prihvatio.

"BiH je članica Europske konvencije o transferu osuđenih osoba, prema kojoj svaka osuđena osoba ima pravo da izrečenu kaznu zatvora ili dio kazne izvršava u državi svoga državljanstva. Prema ovoj konvenciji između BiH i drugih država izvrši se godišnje na desetine transfera osuđenih, tako da je u 2017. godini realiziran 91 transfer osuđenih, dok je u ovoj godini zaprimljen 51 transfer", kazali su ranije BIRN-u u Ministarstvu pravde BiH.

Reakcija Brammertza

Međutim, zbog ovakvog poteza Grubeše reagirao je glavni tužitelj Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) Serge Brammertz. On je poslao pismo Grubeši u kojemu je iskazao nezadovoljstvo odlukom hrvatskog pravosuđa kojom je Marku Radiću osuđenom za ratne zločine na području Bosne i Hercegovine drastično smanjena kazna.

Brammertzu je neshvatljivo to što je Grubeša kao ministar potpisao odluku kojom je u oktobru 2018. dao suglasnost da se bivšem oficiru HVO-a Radiću, koji je u BiH 2011. godine pravomoćno osuđen na 21 godinu zatvora zbog ratnih zločina u logoru Vojno kod Mostara uključujući ubistva, silovanja i zlostavljanja zatočenika, dopusti da ostatak kazne izdržava u Hrvatskoj.

Naravno, niko o ovom izrugivanju pravdi nije pitao žrtve.

Logor Vojno u kojem je gospodar života i smrti bio Maka Radić bio je jedan od najstrašnijih u logorskom sistemu tzv. Herceg-Bosne. Nalazio se šest kilometara od grada, u kućama i garažama, u radijusu od 100 metara.

Saja Ćorić, žrtva višemjesečnih mučenja u tom logoru, kazala je, kako je zabilježeno i u knjizi "Svjedoci zla", da je kroz Vojno prošlo je kroz 800 osoba.

Od tog broja, njih između 15 i 30 je u spomenutom logoru izgubilo svoje živote. Ovaj logor je bio specifičan jer je u njemu bilo zatočeno, i na razne načine mučeno, oko 80-tero žena i djece.

Veliku ulogu u činjenu zlodjela uzeli su stražari logora Vojno. Pravosnažnom presudom Suda BiH osuđeni su spomenuti Marko Radić, te Dragan Šunjić, Damir Brekalo i Mirko Vračević. Proglašeni su krivima za progon, ubistva, zatvaranja, silovanja, mučenja i druga nečovječna djela počinjena nad Bošnjacima u logoru Vojno, te su osuđeni na ukupno 69 godina zatvora.

Radić je pravosnažnom presudom, podsjetimo, osuđen na 21, Šunjić na 16, Vračević na 12 godina, Brekalo, koji je inače bio porijeklom Bošnjak i do rata se zvao Emir, na 20 zatvora!

Mario Mihalj, za kojeg se smatra da je poginuo, Ivek Kolobara, Jure Kordić, Nedžad Čorić, Amel Hadžiosmanović i Nedžad Tinjak, sve bojovnici HVO-a, su u optužnici protiv „Radića i ostalih“ spominjani kao izvršioci pojedinih zločina u logoru Vojno.

Užasni zločini

Mihalj je, po svjedocima, bio upravnik, a Šunjić zamjenik upravnika logora, dok je Marko Radić, zapravo, spominjan „kao glavni“.

Prema iskazu jedne svjedokinje, u sobi u kojoj je boravila 109 dana bilo je zatočeno 15 djece i 21 žena, koje su svakodnevno odvođene na silovanje.

Najmlađe dijete je imalo samo osam mjeseci, a najstarija žena oko 85 godina!

"Zločini u logoru Vojno su bili toliko monstruozni da su čak i živi ljudi zakopavani, a na desetine žena je seksualno zlostavljano u Vojnom", kazivala je ranije Saja Ćorić koja je i sama svjedočila u postupku protiv zločinaca u slučaju "Radić i ostali".

Idriz Merzić, iz Udruženja logoraša Mostar, ranije je, također, govorio, da je logor Vojno bio mjesto strave i užasa.

"Neopisive su patnje koje su bošnjački civili doživjeli u tom logoru. Tamo su se desili neopisivi zločini. Veliku težinu predstavlja činjenica da su tamo bili zatočeni i patili žene i djeca. Uhapšeni je bio dio niza izvršitelja tih zlodjela", rekao je Merzić autoru ovih redaka.

Zaista, Apelaciono vijeće suda BiH je utvrdilo da je i nakon obnovljenog postupka Tužilaštvo BiH uspjelo dokazati da su "Radić i ostali" bivši pripadnici HVO-a počinili zločin protiv čovječnosti, te da su naređivali, učestvovali i podstrekivali zatvaranje 80-ak žena, djece i staraca.

U zatvor Vojno su dovođeni i Bošnjaci iz Heliodroma, a neki od njih potom nisu preživjeli.

"Direktno ili kao članovi zločinačkog poduhvata odgovorni su za ubistva Envera Kajtaza, Arisa Zečevića, Salema Halilovića, Mesuda Dedajića, Asima Čakrame, Mensura Selmana, Džemala Sabitovića, Hamdije Tabakovića, Mustafe Kahrića...", rekao je Mirza Jusufović, predsjedavajući Apelacionog vijeća u martu 2011. godine.