Ratko Mladić: metalostrugar, vojnik, zločinac

Najtraženiji haški optuženik za ratne zločine Ratko Mladić rođen je 12. marta 1943. u selu Božanovići u općini Kalinovik, u vrijeme dok je ovaj bosanskohercegovački gradić pripadao NDH-u. 

Bio je zapovjednik srpskih snaga u ratu u BiH od 1992.-1995.

Nakon hapšenja Mladića, u bijegu je ostao još samo jedan haški optuženik za ratne zločine - Goran Hadžić.

Mladić je u julu 1991. poslan u Knin kao komandant 9. korpusa JNA, a u oktobru je unaprijeđen je u general-majora. Devetog maja 1992. preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu, a 12. maja iste godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje Vojske RS. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, a tu je dužnost obnašao do decembra 1996. Godine 1994 unaprijeđen je u čin general-pukovnika.

Citat: "Evo nas 11. jula 1995. godine u srpskoj Srebrenici uoči još jednoga praznika srpskoga, poklanjamo srpskome narodu ovaj grad, jer napokon je došao trenutak da se poslije bune protiv Dahija, Turcima osvetimo na ovom prostoru". - Nakon ulaska u Srebrenicu.

U julu 1995. optužen je od strane Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY), a u novembru iste godine optužnica je proširena. Optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i brojne ratne zločine, uključujući i zločine vezane za snajpersku paljbu nad Sarajlijama, te za napad na UN_ovu zaštićenu zonu Srebrenica. Odgovoran je za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

• 1. Genocid
• 2. Učestvovanje u genocidu
• 3. Progoni na političkoj, vjerskoj i nacionalnoj osnovi kao zločini protiv čovječnosti
• 4. Istrebljenje kao zločin prema čovječnosti
• 5. Ubistvo, kao zločin protiv čovječnosti
• 6. Ubistvo, kao kršenje ratnih zakona i običaja
• 7. Deportacija ljudi, kao zločin protiv čovječnosti
• 8. Nehumana dijela (prisilna premještanja), kao zločin protiv čovječnosti
• 9-14. Protivpravno terorisanje civila, ubistvo, okrutno postupanje, nehumana dijela, napadi na civile.
• 15. Uzimanje talaca

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva ili u Srbiji ili Republici Srpskoj u BiH. 

BBC je u svom profilu Ratka Mladića naveo kako je on u Beogradu živio ne skrivajući se, posjećujući javne događaje i jedući u skupim restoranima, sve pod zaštitom Slobodana Miloševića i njegovih pristalica.

Mladić je navodno bio viđen da prisustvuje nogometnoj utakmici između Kine i Jugoslavije u Beogradu 2000. godine. Ušao je na VIP ulaz i sjeo u privatnu ložu okružen osmoricom naoružanih čuvara. Neki tvrde da je viđen u predgrađu Moskve i da je "često" bio posjetitelj Soluna i Atine, što je podiglo sumnju da su mnoga lažna izvješća poslana kako bi se pokrio njegov trag.

Nakon hapšenja Miloševića, 2001. godine, Mladić nestaje iz javnosti,. Ipak, i dalje je vodio aktivan život, a prošle su godine objalvjeni snimci na kojima se vidi Mladić na jednoj svadbi.   

Do sada je nekoliko puta organizirana akcija Mladićevog hapšenja. Britanska vojna služba je još 2004. godine priznala kako vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema puno šansi za uspjeh.

Ratko kao muž i otac 

Supruzi ratnog zločinca Ratka Mladića Bosiljki u Beogradu sude za nedozvoljeno držanje oružja. Pred sucem je izjavila kako je njezin suprug sigurno mrtav.

- Ratko je imao tri moždana udara. To se nije smjelo saznati. Da je živ, sigurno bi nam se javio - rekla je Bosiljka. Dodala je kako sa suprugom nije u kontaktu deset godina otkako je napustio kuću na Banovom brdu. Rekla je kako je postupak da se njenog muža proglasi mrtvim pokrenula da bi prestalo maltretiranje, pisao je Kurir.rs.

U aprilu 1994. mladićeva kćer Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Moguće da razlog njezinog samoubistva leži u intezivnoj kritici Mladića u medijima. Sahranjena je u Topčideru i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovito dolazio na njen grob.