Put Sarajevo-Tuzla: Projekat vrijedan više od 5 miliona KM, a na cesti odroni i saobraćajne zabrane

Kamenje i saobraćajne zabrane pored jednog dijela puta. Tako izgleda dio magistralne ceste koja spaja Sarajevo i Tuzlu.

Radi se o dijelu koji povezuje dva grada, udaljena oko 120 kilometara. Zbog lošeg stanja u kojem se nalazi skoro cijela dionica ovog puta, vožnja automobilom traje dva i po sata, piše Radio slobodna Evropa.

Na mjestu gdje je došlo do odrona kamenja, radovi su završili u augustu prošle godine, kada je cesta proširena za jednu saobraćajnu traku.

Trending

Tučnjava srednjoškolaca na Marijin Dvoru: Učenik napadnut tokom velikog odmora

Odron još nije saniran, a saobraćaj se i dalje odvija u dvije trake. Održavanje magistralnih cesta je u nadležnosti Cesta Federacije BiH.

Svaki dan magistralnom cestom koja spaja Sarajevo sa Tuzlom u prosjeku prođe oko šest hiljada vozila, što je na godišnjem nivou dva miliona vozila.

Šta se zna o projektu?

Radovi na rekonstrukciji ovog dijela magistralne ceste počeli su krajem novembra 2022. godine. Iako su trebali biti završeni u julu 2023. godine, okončani su godinu kasnije.

Riječ je o sporoj traci koja je izgrađena u okviru projekta modernizacije magistralnih cesta, finansiranog iz kreditnih sredstava. Vrijednost ovog projekta je više od pet i po miliona maraka (oko 2,7 miliona eura).

Ova magistralna cesta dio je evropskog međunarodnog puta koji prolazi kroz BiH, Crnu Goru i Albaniju.

Radove je izvodila austrijska kompanija 'STRABAG AG'. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu kako su radovi izvedeni u "skladu s planovima koje su ovoj kompaniji dostavile Ceste Federacije BiH".

Iz Cesta Federacije BiH, javne kompanije, za RSE navode kako su "loši geološki uslovi na terenu razlog odrona na ovoj dionici".

Objašnjavaju da 'škarpa' odnosno (kosa podgradnja klizavog terena) koja se obrušila na sporu traku nije tretirana u prvom projektu izgradnje spore saobraćajne trake.

"Cesta kao cesta je uredu, ali teren oko te trake je loš. Traka koja je rađena jeste ispitana, ali taj dio koji se odronio nije bio sastavni dio tog projekta. Potrefilo se da je takav sastav terena veoma loš, da se nakon kiša i snijega počelo odronjavati, i sada tražimo način kako da saniramo taj dio", kažu u Cestama Federacije BiH.

Dodaju i da će naći model finansiranja sanacije, koja bi, prema prvim procjenama, mogla koštati od 200 hiljada do skoro milion maraka (oko 100 hiljada eura do pola miliona eura), ali da će se to definisati kroz projektnu dokumentaciju koja je u završnoj fazi.

Iz Cesta Federacije BiH kažu i kako veliki problem predstavljaju dugotrajno provođenje postupaka javnih nabavki, odnosno usluga projektovanja i nadzora radova, te složeno i dugo pribavljanje saglasnosti dozvola za građenje.

Problem su, dodaju, i kompleksni postupci eksproprijacije.

Šta kažu geolozi?

Gradnjom ove saobraćajnice, vjerovatno, je narušena stabilnost te padine koja se obrušila na cestu, kaže geolog Fuad Alić.

"Kad su geološki uvjeti terena tako loši i teren sam nestabilan, onda je onaj ko pravi tu saobraćajnicu dužan da ispoštuje sve uvjete sigurnosti da ta padina ne krene, u protivnom nismo ništu uradili. Gradnjom te saobraćanice, možda, su narušili stabilnost terena i što vrlo vjerovatno jeste tako, i da je došlo do same erozije terena, odnosno do samog klizanja terena. A tome su dodatno doprinijeli i loši vremenski uslovi", kaže Alić.

Prema Zakonu o cestama Federacije BiH, upravljanje, građenje, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu magistralnih cesta vrše Ceste FBiH.

Novac za održavanje, zaštitu, obnovu, rekonstrukciju i gradnju magistralnih cesta osiguravaju se iz javnih prihoda, kredita i donacija ili grantova.

Cijeli tekst pročitajte na linku OVDJE.