Prosječna visina mita u BiH je 220 KM

Ovo istraživanje je dio cjelokupnog projekta za zemlje jugoistočne Evrope, a u čijem provođenju je financijsku podršku pružila Evropska unija, rekao je ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović u Parlamentarnoj skupštini BiH.

"Građani BiH smatraju korupciju četvrtim najvažnijim problemom s kojim se suočava naša zemlja, nakon nezaposlenosti, rada Vlade i siromaštva ili niskog standarda života, što samo potvrđuje neophodnost još aktivnijeg djelovanja u ovoj oblasti", kazao je ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović u Parlamentarnoj skupštini BiH, na predstavljanju izvještaja "Korupcija u Bosni i Hercegovini - Iskustva građana".

Istraživanje je proveo Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC).

Glavni cilj ovog istraživanja, kako kaže Ahmetović, bio je ispitati stvarna iskustva građana o korupciji u našoj zemlji.

U javnim ustanovima korupcija uobičajena praksa

Ostale zanimljive podatke Izvještaja danas su u Sarajevu predstavili predstavnici Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal ističući da osam od deset građana BiH ima kontakt s javnom administracijom tokom godinu dana.

"U javnim ustanovama i administraciji pokazalo se da je korupcija jedna uobičajena praksa. Zapošljavanje u javnim ustanovama mora biti transparentno i zasnovano na zaslugama, potvrdio je Holger Schroeder, šef Sektora operacija u Delegaciji Evropske unije u BiH.

U Izvještaju se navodi da je u periodu od 12 mjeseci prije vršenja ove ankete 20 posto bh. građana bilo eksponirano - direktno ili putem člana domaćinstva - činu podmićivanja javnog zvaničnika, dok je stopa rasprostranjenosti podmićivanja - procent građana koji daju mito među onima koji su bili u kontaktu s javnim zvaničnicima 20,7 posto.

Podmićivanje češće u FBiH nego u RS-u

"Svako ko prizna barem jedno davanje mita, u prosjeku zapravo daje mito pet puta ili jednom svakih 10 sedmica. Gotovoo 80 posto podmićivanja je u gotovini, 15 posto u obliku hrane i pića. Prosječna visina mita u BiH je 220 KM, što iznosi oko 112 eura, istakao je Michael Jandl, Odjel za statistiku i istraživanje UNODC.

Nema značajnih razlika u rasprostranjenosti podmićivanja između urbanih i ruralnih područja, ali je rasprostranjenost podmićivanja, dodaje, znatno veća u Federaciji BiH (25,3 posto) nego u Republici Srpskoj (10,5 posto).

Stopa rasprostranjenosti podmićivanja je 18,2 posto za žene, te 23,2 posto za muškarce u BiH.

U 37 posto slučajeva podmićivanja građani BiH su inicijatori mita a u više od pola slučajeva se mito traži.

Od izbjegavanja kazni do podmićivanja doktora

Jandl naglašava da su glavni ciljevi davanja mita u našoj zemlji izbjegavanje plaćanja kazne (25 posto) i ubrzavanje procedure (25 posto), te da više od pola onih koji daju mito u BiH daju mito doktorima (54 posto) i policiji (52 posto), a gotovo trećina medicinskim sestrama (31 posto). Tu se izbjegavanje plaćanje kazni uveliko prepisuje policiji.

Među građanima koji odbijaju zahtjev javnog zvaničnika da daju mito, četiri od deset odbijaju da plate policajcu i gotovo jedan od pet (18 posto) odbija da plati doktorima.

Samo 2,4 posto građana s iskustvom podmićivanja je prijavilo taj slučaj. Građani ne prijavljuju slučajeve jer imaju korist od podmićivanja (26 posto) ili zato jer misle da nikoga nije briga (26 posto).

Zapošljavanje u javnom sektoru je također područje za zabrinutost: među onima koji su dobili posao u javnom sektoru u posljednje tri godine, značajan procenat (14 posto) su dobili posao uz pomoć mita.

Također, ovo istraživanje je pokazalo da nuđenje hrane, usluga i novca da bi se privukli glasači je dokazano tokom posljednjih državnih i lokalnih izbora: 15 posto građana je kontaktirano tokom posljednjih državnih izbora te 13 posto tokom posljednjih lokalnih izbora.

Korupcija ima višu stopu rasprostranjenosti od krivičnih djela kao što su krađa, provala, pljačka ili napad.

"Ovo je u skladu s doista niskom stopom kriminala u BiH gdje se građani osjećaju sigurno kad padne mrak i ne koriste napredne sisteme sigurnosti da bi zaštitili svoje domove", zaključio je Jandl.
 
Ahmetović je kazao i to da su pozitivnim ocijenjene i aktivnosti jačanja zakonodavnog okvira i usklađivanja s pravnom stečevinom Evropske unije, te drugim međunarodnim standardima koje se odnose na borbu protiv korupcije.

U toku su aktivnosti i na jačanju kapaciteta Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, koja će, kaže, imati vodeću ulogu u oblasti prevencije, ali i omogućiti bolje provođenje Strategije Bosne i Hercegovine za borbu protiv korupcije.