Pronađeno novo nalazište soli u BiH: Proizvodnja bi se mogla produžiti na još 50 do 100 godina
Hemijska industrija na području Tuzlanskog kantona u potrebi je za novim količinama slane vode, a Rudnik soli na trenutnom mjestu eksploatacije ima ograničene resurse.
Zbog toga razmatraju novu lokaciju na kojima se potencijalno nalazi so.
Ovo bi doprinijelo razvoju hemijske industrije i generalno privrede ovog kraja i Bosne i Hercegovine, a novih slijeganja terena ne bi trebalo biti u većoj mjeri. Problem trenutno predstavlja zabrana istraživanja novih bušotina.
Kraj Vučićevog režima? Helez otkriva zašto je Srbiji potrebna demokratska promjena
U tuzlanskom prigradskom naselju Rasovac nalazi se potencijalno ležište soli. Krajem osamdesetih na jednoj od tri urađene bušotine utvrđeno je postojanje ove rude.
"Mi bismo morali izbušiti 20 do 30 bušotina, istražnih bušotina, okonturiti ležište i tačno prognozne vrijednosti dati koliko ima zaliha soli i koji bi naredni period biti da se koristi i ta ista so", kaže Nermin Naluković, direktor Rudnika soli.
Rudnik soli Tuzla je ove godine hemijskoj industriji isporučio 3,6 miliona kubika slanice. Potrebe za naredni period su znatno veće, prenosi BHRT.
"Potrebe za naredne četiri godine hemijske industrije Tuzlanskog kantona su 4,4 miliona kubika slanice. Prema tome, opravdana su i potrebna ta istraživanja i povećanje tog kapaciteta", navodi Nedret Kikanović, direktor Kantonalne gospodarske komore Tuzla.
U Ministarstvu privrede Tuzlanskog kantona podržavaju nova iskopavanja s obzirom na razvojne planove hemijske industrije.
"Imamo privredni subjekt na području Grada Lukavac koji je pretprošle godine imao 100 miliona dobiti tako da ta činjenica govori koliko je ta hemijska industrija na području Tuzlanskog kantona jaka i u kom obimu ona posluje", ističe Rijad Bašić, pomoćnik ministra za industriju, energetiku i rudarstvo.
Decenijama je Tuzla zbog eksploatacije soli bila jedna od vodećih industrijskih sila u bivšoj Jugoslaviji, ali i žrtva tonjenja centralnog dijela grada zbog ovih razloga. Od takvih scenarija u slučaju novih bušotina na Rasovcu, kaže univerzitetski profesor Sabid Zekan, nema bojazni.
"Danas se radi kontrolisano izluživanje soli i ostavljaju se, takoreći, zaštitni stubovi između komora i praktično eksploatacija na Tetimi podrazumijeva nulto slijeganje terena, praktično nemamo slijeganja", tvrdi Sabid Zekan, sa Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Tuzla.
Mještanin Rasovca Adil Mehmedović smatra da nova istraživanja mogu donijeti dobro i gradu i mještanima.
Stanovnici Tuzle protiv otvaranja rudnika litijuma: Stručnjaci upozoravaju na opasnosti po zdravlje
"Ne bi se niko bunio, ne bi trebalo da se buni. U ono vrijeme nije bilo nekih problema kad je krenulo, bilo je nekih malih, ali uglavnom je sve išlo prema programu kako je to predviđeno", kaže Mehmedović.
So se u Tuzli sa postojećih ležišta može crpiti još oko 25 godina. Od slanice ovisi proizvodnja u dva preduzeća koji su ujedno i veliki industrijski izvoznici, kao i postojanje Panonskih jezera. Sa novim bušotinama proizvodnja bi se mogla produžiti na još 50 do 100 godina.
Međutim, do 2025. godine na snazi je odluka Gradskog vijeća Tuzla o zabrani novih istražnih radnji na bušotinama soli. O ovome će se, kako saznajemo od direktora Rudnika soli Tuzla, sa vijećnicima razgovarati narednih mjeseci.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
