Promjena nije u interesu vladajućih stranaka

Prema mišljenju većine opozicionih stranaka u BiH, lideri vladajućih političkih partija spremni su žrtvovati evropsku budućnost ove zemlje, ako je to cijena njihovog ostanka na vlasti. Zato nijedan od glavnih političkih aktera u BiH ne odustaje od svojih maksimalističkih ciljeva.

Predsjednik Socijaldemokratske unije BiH Nermin Pećanac ne očekuje skore pomake koji bi osigurali bolju budućnost građanima BiH. „Predizborna kampanja je već počela i lideri vladajućih partija ponovo iznose maksimalističke zahtjeve“ tvrdi Pećanac.

Predsjednik SDU BIH vjeruje da će, u tom slučaju, mnogi građani BiH i četiri naredne godine živjeti u bijedi ili na ivici siromaštva „žaleći se pri tome kako ih izabrani zvaničnici pljačkaju“.

Političari se hrane strahom naroda

„Poziv za referendum u Republici Srpskoj dovodi do negiranja u Federaciji BiH i obrnuto, tako da u suštini oni rade samo na tome da njihove političke opcije ponovo pobijede, i ono što je najžalosnije, hrane se strahom naroda“, kaže Pećanac, dodajući kako će zbog tog straha narod opet glasati za iste lidere.

Potpredsjednik Demokratske partije Slobodan Šaraba tvrdi da su glavni krivci za neuspjeh svih političkih procesa lideri vladajućih partija Milorad Dodik, Dragan Čović, Sulejman Tihić i Haris Silajdžić. „Zbog njih smo daleko od euroatlantskih integracija, da nismo ni blizu NATO-a i Evropske unije“, kaže Šaraba.

Potpredsjednik DP zato misli da građani na predstojećim izborima neće imati milosti, iako je svjestan da je opozicija u BiH previše usitnjenja i razjedinjena. „Ipak vjerujem da će opozicija postići jednu vrstu konsenzusa, barem u ključnim pitanjima funkcioniranja BiH“, kaže Šaraba.

„Dejton II“ jedino rješenje

Predsjednik Hrvatske stranke prava Zvonko Jurišić vjeruje da je do općih izbora u oktobru moguć napredak u procesu ustavnih promjena, ali samo uz direktan angažman međunarodne zajednice. Zato će, ističe Jurišić, HSP inicirati „Dejton II“.

„Jedino u okviru zemalja potpisnica i supotpisnica Dejtonskog sporazuma moguće je promijeniti postojeći ili donijeti novi, moderni, evropski ustav BiH“, tvrdi Jurišić. Lider HSP-a vjeruje da u tom procesu Sjedinjene države moraju preuzeti konkretniju, pa i vodeću ulogu.

Predsjednik Alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS) Sanel Huskić kaže da, nakon neuvjerljivog butmirskog procesa, ne treba očekivati aktivniji angažman međunarodne zajednice. „Sve ostale inicijative će biti blažeg karaktera, pa ne treba očekivati bitnije promjene“, kaže Huskić.

Pasivna međunarodna zajednica

„Moguć je dogovor o državnoj imovini i nekim perifernim promjenama Ustava, ali suštinskih promjena koje bi trebale omogućiti efikasnije funkcioniranje države neće biti“, kaže Huskić, dodajući da ni eventualni aktivniji angažman Španije, koja od ove godine predsjedava EU, ne bi donio konkretne rezultate.

Uprkos očitom zastoju u reformskim procesima i činjenici da je BiH na marginama evropskih integracijskih tokova, većina političkih partija, posebno iz RS-a, osudile su nedavnu ocjenu visokog predstavnika Valentina Inzka da u posljednje tri godine nije provedena nijedna važna reforma koja bi BiH učinila funkcionalnijom državom.

dw/radiosarajevo.ba