Prof. Faris Kočan: Dodik će se suočiti s novim europskim sankcijama, vjerovatno iz Španije!

Vlada Slovenije uvela je ovih dana sankcije bivšem predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska (RS) Miloradu Dodiku kojem je zabranjen ulazak u Sloveniju. Odluka je usvojena jednoglasno, a razlozi za uvođenje ovakvih mjera ostaju tajna i predmet su nagađanja.

Piše: Bedrudin Brljavac, za portal Radiosarajevo.ba

Prof. dr. Faris Kočan s Fakulteta društvenih nauka u Ljubljani smatra da je ovo vrlo važna odluka u smislu regionalne stabilnosti jer je sigurnosnog, a ne političkog karaktera.

Trending

Uzbuna u Irskoj: Dronovi krenuli na avion u kojem je bio Volodimir Zelenski

"Ako bi bile sankcije vezane uz političku odluku, te sankcije bi Slovenija uvela već u martu, kada su sankcije uvele Njemačka i Austrija. Zato su razlozi tajni, jer se radi o osjetljivim podacima, koje su očigledno dostavile sigurnosne službe Slovenije. One su vezane i za sigurnost Slovenije kao takve i na imidž i percepciju Slovenije kao članice NATO-a i Evropske unije", kazao je Kočan u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Dodik i secesionizam

Mišljenja je, također, da bi još neke zemlje mogle uvesti sankcije Dodiku.

"Već od maja 2025. govorimo o tzv. njemačko-francuskom non-paperu, koji razmatra šire sankcije vezane uz entitet RS, i koje su povezane s idejom stabilnosti BiH i šire na Balkanu. Očekuje se još sankcija i u Sloveniji, ali i od strane drugih država, a puno se sad priča o Španiji koja bi također mogla uvesti sankcije Miloradu Dodiku", tvrdi ljubljanski profesor.

Nadalje, ističe da je politika Dodika usmjerena na secesionizam te se zato uvijek priča o krizi u Bosni i Hercegovini.

16.09.25. 18:10

Čime se bavi nova neustavna vlada RS: Traže ko će im prati posteljine i peškire

"Unutar takve krize on onda može vladati, jer koristi institucije entiteta RS da bi zaštitio i sam sebe, ali i svoju agendu. A od 2023. možemo vidjeti da entitet radi politika Milorada Dodika klizi u sve veću međunarodnu izolaciju, gdje su mu jedini sagovornici koji su mu ostali Vladimir Putin i Viktor Orban. A to je postao problem u ekonomskom smislu, jer je entitet sve više zadužen i radi unutrašnje političke situacije sve manje kredibilan partner. Mađarska je ušla u projekte koje je napustila Njemačka, recimo. U tom smislu, teško se može očekivati da bi bilo ko potpisivao s entitetom bilo šta, jer su došli u situaciju gdje imaju nelegalnu vladu, a to je činjenica za 25 država članica EU-a (osim Mađarske i djelimično Slovačke)", istakao je Kočan.

Reset političke situacije

Ishod svega na kraju je, kako ističe, nemoguće predvidjeti, ali, dodaje, postoji velika mogućnost da Dodik de facto ostane na funkciji predsjednika RS-a do oktobra 2026. godine.

"Dodiku je sad bitno naslijeđe u SNSD-u – da li će to biti Igor Dodik (što on želi), ili će to biti Željka Cvijanović (za koju se zalaže dio SNSD-a, jer želi pokazati da SNSD nije preduzeće, već politička partija). Ali ozbiljan reset političke situacije u BiH može doći samo nakon oktobra 2026, kad će biti održani redovni izbori. Tad se može dalje razmatrati bilo kakav put prema EU i reformski proces", tvrdi ovaj stručnjak.

Pritisak na Dodika

Smatra da, ipak, Europska unija (EU) ne može uraditi više po pitanju BiH, jer je za to potrebna saglasnost svih, a od Orbana "ćemo teško očekivati saglasnost, jer ima nekoliko strateških (elektro)projekata u entitetu RS, tako da mu je u interesu da se ništa ne mijenja u RS-u.

"Ali može se očekivati od država članica EU-a da kroz pojedinačan okvir vrše pritisak i stavljaju do znanja da je Dodik nepoželjan sagovornik. Što je i u suštini već rekla i komesarka Marta Kos početkom godine (da sa Dodikom nema razgovora o evropskoj budućnosti BiH). Dodik je u biti već izolovan, samo što on to radi sad na način da je zarobio institucije RS-a radi vlastite borbe. Ali, to mu je politička igra, kao što sve kod njega – svaki udarac protiv njega prikazuje kao udarac protiv RS-a i srpskog naroda u BiH. To je nešto što moraju svi međunarodni akteri uzeti u obzir. Sankcije su individualne i usmjerene protiv njegovog režima, a ne protiv čitavog naroda", naglasio je prof. Kočan.

Komentarišući rusku politiku u BiH, naglašava da je ruski utjecaj značajan radi toga što ga uvažava politička elita RS-a na institucionalnom nivou.

"Ali, u suštini se Rusiju u BiH koristi prvenstveno u svrhe projiciranja entiteta RS kao države i utvrđivanja Dodikove logike RS-a kao samostalnog političkog subjekta, koji ulazi u međunarodne odnose kao samostalan subjekat. A Rusija to koristi jer ima u pozadini ideju velike sile u međunarodnoj politici. Kultura je samo instrumentalizirana kada je potrebno napraviti atraktivan narativ za društvo", istakao je.

Politička kriza u Srbiji

Na kraju je, odgovarajući na pitanja o političkoj krizi u Srbiji, istakao da je Vučić "preživio prvi krug protesta prvenstveno jer je uspio konsolidirati vlastite redove, koji podržavaju njegov režim – prvenstveno finansijske".

"Do koje mjere će sada doći ne samo do pritiska, nego koliko dugo će to izdržati i kad će da počne rasprava o tome da li će ljudi, koji mogu doprinijeti padu jednog takvog režima, imati neke vrste amnestije. Jer bez unutrašnjeg kraha neće doći do promjena. Dobar primjer za to je Mađar, koji sad ozbiljno narušava Viktora Orbana – a to se je moglo desiti samo zato što je Mađar bio jedan od najbitnijih ljudi Orbana. Samo na takav način mogu pasti takvi režimi", kazao je.

Smatra da Aleksandar Vučić nema interesa raspisati izbore, jer razumije da bi sad opozicija mogla da se ujedini i da ga porazi.

"I da ga ne porazi, mogla bi dovesti do scenarija kao s Miloševićem, gdje bi onda građani kroz protest narušavali legitimnost i legalnost izbora (koji već dugo nisu više pošteni). Pitanje je samo do koje mjere ga mogu studenti prisiliti u drugačiju viziju. I pitanje ostaje da li će Vučić i dalje imati podršku EU-a. Ne smijemo zaboraviti da je nekoliko dana nakon 'prve runde' Vučić protiv studenata, Evropska komisija uvrstila Jadar kao strateški projekat EU-a. Ali sad kad kreće druga runda protesta, dolaze i kritike od zapadnih zemalja EU-a i komesarke Kos. Na kraju, sve zavisi od magnitude pritiska studenata i građana i novog vala nasilja, jer je Vučić sad prešao crvenu liniju, a to jeste otvoreno nasilje protiv studenata", izjavio je prof. Kočan.