Priznanjem Handžića razotkrivaju se zločini u Bugojnu

Ratni zločini Armije BiH nad bugojanskim Hrvatima zadobivaju novu dimenziju priznanjem Enesa Handžića, bivšeg pomoćnika komandanta 307. brigade Armije BiH, a kasnije i pomoćnika komandanta operativne grupe Zapad, i njegovim sporazumom s Tužilaštvom BiH o krivici.

Jučer je Sud prihvatio ovaj sporazum, a istovremeno je započela i ekshumacija tijela žrtava za koje su zvaničnici godinama tvrdili da su nestali. Tužilaštvo je sudijama dostavilo kovertu sa iskazom anonimnog svjedoka, u kojem je otkrivena lokacija na kojoj su spaljena tijela bugojanskih Hrvata.

Ekshumirana su tri tijela, od ukupno dvadesetak nestalih Hrvata iz Bugojna.

Oslobođenje danas piše da je upravo Handžić doveo ovog tajnog svjedoka. Nadalje, upućeni izvori smatraju da će Handžićevo priznanje, i njegova svjedočenja na koja se obavezao sporazumom, dovesti do masovnih hapšenja i potpuno razotkrivanja zločina, ali i njihovog višegodišnjeg zataškavanja od strane bošnjačkih vojnih i političkih vrhova.

Handžićevo priznanje i svjedočenja koja slijede značajna su u predmetu Gasal i drugi, u kojem se sudi Nisvetu Gasalu, upravniku logora, Musajbu Kukavici, komandiru straže i Senadu Dautoviću, načelniku policije.

Međutim, Handžić će svakako biti značajan u istrazi protiv Dževada Mlaće, ratnog političkog lidera u Bugojnu i jednog od istaknutih članova SDA. Štaviše, Handžić bi mogao biti ključnim čovjekom i u istrazi protiv Selme Cikotića, aktuelnog ministra odbrane BiH, koji je 1993. godine, u vrijeme zločina, bio komandant operativne grupe Zapad u sklopu 3. korpusa Armije BiH.

Postaje jasno da zločini nad bugojanskim Hrvatima nisu bili rezultat individualnih prekršaja i da je u skrivanju ovih zločina učestvovao vojni i politički vrh.