Prisiljavanje maloljetnica na brak postoji i u BiH

Prisilni brak je vrsta trgovine ljudima, a prema podacima UNICEF-a, šest posto žena u BiH, od kojih su većina maloljetnice, stupilo je u ovakav oblik braka, pišu Nezavisne.

Ovi podaci izneseni su u izvještaju američkog State Departmenta, precizirajući da u dogovorene brakove najčešće stupaju žene romske populacije.

"Aktivisti za zaštitu dječjih prava te aktivisti protiv šverca ljudi primijetili su da tužioci u BiH oklijevaju da istraže, a zatim i osude dogovorene brakove romskih maloljetnika, a sve s opravdanjem da su ti brakovi 'njihov način života'", navodi se u izvještaju.

Dodaju da vlasti u BiH nemaju nikakve programe koji su posebno ciljani na smanjenje ugovorenih brakova.

Ipak, iz Tužilaštva BiH tvrde da ova oblast nikada nije bila u njihovoj nadležnosti.

"Predmeti koji se odnose na brakove maloljetnih osoba, odnosno bračne zajednice s maloljetnim osobama, u isključivoj su nadležnosti entitetskih pravosudnih institucija", rekao je Boris Grubešić, portparol ove institucije.

Maloljetnički brak ugrožava prava djeteta

Nezavisne pišu da je banjalučki Centar za socijalni rad do sada imao jedan slučaj prisilne vanbračne zajednice, u kojem je Centar intervenisao i vratio djevojčicu roditeljima. Kad su u pitanju brakovi maloljetnih osoba, u 2011. i 2012. godini podnesen je po jedan takav zahtjev.

"U oba slučaja radi se o djevojkama starosti sedamnaest godina koje su bile u drugom stanju i koje su dobrovoljno stupale u bračnu zajednicu", kazali su u ovom centru.

Vesna Popović, viša stručna saradnica za odnose s javnošću u Ombudsmanu za djecu RS-a, kazala je da svi maloljetnički brakovi dovode do povrede njihovih osnovnih prava, prije svega prava na nesmetan psihofizički razvoj, njihovog prava na zaštitu zdravlja i obrazovanje.

"A ako su ti brakovi pod prisilom i dogovoreni, onda je to dodatno ugrožavanje elementarnih prava djece i nasilje je nad djecom najgoreg oblika", istakla je Popović.