Preminula Zlata Brbor: 9. maja 1993. pozivala Bošnjake u Mostaru da izvjese bijele čaršafe i trake

U Mostaru je u 79. godini preminula Zlata Brbor, bivša radijska spikerica Hrvatske radiostanice Mostar, javnosti najpoznatija po sramotnom i zastrašujućem proglasu koji je pročitala 1993. godine, u jeku ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini.

Na Dan pobjede nad fašizmom, 9. maja 1993. godine, Brbor je putem radio valova pročitala proglas Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), kojim se bošnjačkom stanovništvu Mostara naređivalo da na prozore i balkone svojih domova izvjese bijele čaršafe, a na ruke stave bijele trake.

Potpisnik proglasa bio je tadašnji zvaničnik HVO-a Jadranko Topić, a spikerica Brbor, mirnim glasom, prenijela je naredbu kojom su Bošnjaci dehumanizirani i doslovno pretvoreni u mete. Ovakav čin podsjetio je mnoge na nacističku Njemačku i politiku obilježavanja "nepoželjnih" grupa, kada su Jevreji morali nositi žute trake i označavati svoje domove.

Trending

Demiroviću pokazali fotografije svlačionice Bilinog Polja, on odgovorio: To je moj dom, ponosan sam

Ovaj jezivi poziv Bošnjacima u Mostaru podsjetio je na ono što se dogodilo godinu ranije u Prijedoru – kada je tamošnjim Bošnjacima i Hrvatima također naređeno da nose bijele trake, što je u međuvremenu postalo simbol zločina i diskriminacije.

U istom obraćanju, Brbor je čitajući dalje naredbu HVO-a, od pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine zatražila predaju, u trenutku kada je otpočinjao žestok napad HVO-a i Hrvatske vojske na istočni dio Mostara.

Tako je počela opsada istočnog Mostara, koja je trajala do aprila 1994. godine. Tokom opsade je, između ostalog, potpuno uništen i Stari most, jedan od simbola grada i BiH, pod udruženim napadima HVO-a i HV-a.

Opsada je okončana tek potpisivanjem Washingtonskog sporazuma u martu 1994. godine, uz posredovanje administracije tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona.

Zlata Brbor je, do kraja života, ostala upamćena kao glas s radija koji je, bez trunke zadrške, pročitao jedan od najsramnijih proglasa u novijoj historiji Mostara.