Pravo na informacije u BiH i dalje mrtvo slovo na papiru: Građani uskraćeni za ključne podatke

Povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama Transparency International u Bosni i Hercegovini i udruženje "Vaša prava BiH" organizirali su okrugli stol pod nazivom "Sloboda pristupa informacijama: Prepreke, rješenja i očekivanja". Identificirane su ključne prepreke i predložena konkretna rješenja.

Skup je okupio predstavnike institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH, Delegacije Evropske unije u BiH, nadležnih tijela s različitih nivoa vlasti, organizacija civilnog društva i medija, s ciljem da se razmotri trenutno stanje i izazovi u primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini.

Šefica Odjela za evropske integracije, politička i ekonomska pitanja u Delegaciji EU u BiH Aurelie Valtat istakla je značaj transparentnosti i jednakog pristupa informacijama za sve građane.

Trending

Smog ostao, obećanja nestala: Sedam godina kasnije Sarajevo je i dalje među najzagađenijim gradovima

"Pristup informacijama je osnovno pravo. Cilj je osigurati da građani i mediji imaju mogućnost postavljati pitanja o radu institucija i pitanjima od javnog interesa", poručila je Valtat.

Zakon je usvojen na državnom nivou u septembru 2023. godine, podsjetila je, ali i dalje nije u potpunosti usklađen niti ima jednaku primjenu u svim dijelovima BiH.

"Potrebno je dodatno unaprijediti zakonski okvir kako bi se osigurala dosljednost i proaktivna transparentnost", poručila je Valtat.

Transparency International u BiH ovom prilikom je predstavio konkretne prijedloge i inicijative za izmjene zakona na svim nivoima vlasti, koji su rezultat višegodišnjeg monitoringa i pravne prakse u zaštiti prava građana na pristup informacijama.

Rukovoditeljica Centra za pružanje pravne pomoći TIBiH Ena Kljajić Grgić naglasila je da trenutni zakonski okvir ne ispunjava svoju svrhu u praksi.

"Zakon ne funkcioniše onako kako je prvobitno zamišljeno. Uočili smo česta kršenja – od nepoštivanja rokova za odgovore, do nedostavljanja odluka drugostepenih organa", istakla je ona.

Zalažemo se za uvođenje inspekcijskog nadzora, dodala je, ali i propisivanje prekršajnih odredbi, uključujući novčane kazne za organe koji krše zakon.

Jedan od ključnih problema u praksi, navela je, ostaje odbijanje institucija da dostave informacije od javnog značaja, kao što su podaci o javnom finansiranju, ugovorima o djelu, platama zvaničnika, javnim nabavkama i koncesijama.

"Iako sudovi često usvajaju tužbene zahtjeve i nalažu institucijama da dostave tražene informacije, u velikom broju slučajeva se te odluke ne poštuju", rekla je Kljajić Grgić.

Imamo predmete, dodala je, koji se vode još od 2014. godine. Jedan od njih je ove godine dostavljen i Evropskom sudu za ljudska prava, gdje očekuju presudu.

Također je ukazano na dugotrajnost sudskih postupaka i nepostojanje pravne mogućnosti za povrat troškova, što dodatno obeshrabruje građane i organizacije u ostvarivanju ovog prava.

Učesnici skupa saglasni su da je neophodno jačati mehanizme odgovornosti i unaprijediti zakonodavni okvir kako bi pravo na pristup informacijama postalo stvarno i dostupno svim građanima BiH.