Pranjić potpisao zakon o rezervnom sastavu policije, Mioković: "Pristao na nestanak Hrvata u RS"

Službeni glasnik RS danas je objavio 81. izdanje za 2025. godinu, u kojem je objavljen Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima.

Ukaz je potpisao potpredsjednik RS-a Davor Pranjić (HDZ), što je neuobičajeno jer ukaze inače potpisuje predsjednik entiteta, kojeg RS trenutno nema nakon što je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat Miloradu Dodiku. Uz potpis Pranjića stoji napomena "po ovlaštenju".

Iako Dodik i dalje tvrdi da je predsjednik RS-a, formalno je ukaz potpisao potpredsjednik iz reda hrvatskog naroda, čime su, kako ističu analitičari, ovlasti i odgovornost formalno prešle na Pranjića.

Trending

Semir Efendić za Radiosarajevo.ba: "Ideologija kojoj robuje Max Primorac učestvovala u Holokaustu"

Povodom ovog poteza reagovao je Dragan Mioković, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, koji je potpisivanje ukaza ocijenio kao simbolički čin koji legitimizira institucije RS-a povezane s ranijim etničkim progonima:

"Potpisivanjem ukaza kojim se u RS uvodi rezervni sastav policije, potpredsjednik RS-a Davor Pranjić (HDZ BiH), a suštinski Dragan Čović jer bez njegove dozvole ovog potpisa ne bi moglo biti, preuzeo je ne samo ustavne ovlasti u trenutku pravnog vakuuma, nego i punu političku odgovornost za legitimiranje struktura koje su historijski bile direktno povezane s progonima, zločinima i sistematskim nestankom Hrvata s prostora RS-a.

Sve se ovo dešava kada Republika Hrvatska najavljuje pomoć zabrinuta za opstanak Hrvata u BiH. Ista ta Hrvatska od danas ima razlog više da uzrok nestajanja Hrvata iz BiH vidi u HDZ-u BiH koji potpisuje povećanje broja one policije koja ih je tjerala s ognjišta.

Danas je u RS broj Hrvata simboličan. U pojedinim opštinama, od nekadašnjih hiljada ostalo ih je doslovno desetak. Taj egzodus nije bio rezultat prirodne migracije, već posljedica brutalne politike etničkog čišćenja, u kojoj je policijski aparat RS-a imao ključnu operativnu ulogu.

U tom kontekstu, potpisivanje zakona o rezervnom sastavu policije ne može biti neutralan čin. Taj čin je, naprotiv, simbolički pristanak predstavnika Hrvata na realnost da su njihova kolektivna prava, sigurnost i prisustvo u RS-u nebitni, pa čak i suvišni. Davor Pranjić, za kojeg se do danas nije znalo, u historiju ulazi time što je dao pečat na ideološku i institucionalnu arhitekturu etnički očišćene teritorije.

Predstavnik naroda koji je gotovo potpuno eliminisan iz entiteta RS svojim potpisom ne gradi politički most: on polaže vijenac na vlastiti politički grob. Umjesto da iskoristi priliku da problematizira ulogu policije RS-a u zločinima nad Hrvatima i Bošnjacima, da traži garancije za povratak, prava, ili barem suštinsku reformu policijskih struktura, on pristaje na njihovo širenje.

Uvođenje rezervnog sastava u ovako politički i etnički kontaminiranom kontekstu nije bezazlen potez. To je političko sredstvo moći, dodatni sigurnosni mehanizam kojim se može održavati status quo jednog narativa, jednog etniciteta, jedne strukture. Da li se iko zapitao: koliko će Hrvata biti u tom rezervnom sastavu? Ko će biti pozvan da 'čuva red' u entitetu u kojem su nesrbi već sistemski izbrisani iz gotovo svih segmenata javnog života?

Ovo je potpuna moralna kapitulacija. Pristanak na širenje institucije koja je u prošlosti omogućila vlastiti nestanak nije čin odgovorne politike, to je čin saučesništva u trajnom brisanju vlastitog naroda s mape entiteta", poručio je Dragan Mioković.