Zabrinjavajuće brojke: Povećan broj saobraćajnih nesreća u odnosu na 2024. godinu

Prema podacima Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba, u prošloj godini su se dogodile 42.762 saobraćajne nesreće u kojima je poginulo 288 osoba.

To je 6.908 saobraćajnih nesreća i 66 poginulih više nego u 2024. godini. Istraživali smo šta su uzroci i šta hitno treba mijenjati.

Kao devetnaestogodišnji mladić Dejan Trninić teško je povrijeđen u saobraćajnoj nesreći. Mladost je, kaže, umjesto sa drugarima i u školi proveo u bolnici i na rehabilitaciji. Danas otvoreno priča na predavanjima učenicima o svojoj neodgovornosti u saobraćaju, koju je skupo platio. Želi da osvijesti mlade da uče iz njegovih grešaka.

Trending

Trumpovi savjetnici dobili stotine hiljada dolara za savjetovanje Dodika uoči izbora

"Nisam bio vezan, bio sam pod uticajem alkohola, vozio sam iznad ograničenja brzine. Povrijedio sam kičmu i preda mnom je bio težak period oporavka", govori Trninić, direktor Udruženja žrtava saobraćajnih nesreća "Step".

Crna statistika na putevima u Bosni i Hercegovini. Dvadeset posto više saobraćajnih nesreća i 30 odsto više poginulih u prošloj godini nego u 2024. godini. U prosjeku, svakog dana 117 saobraćajnih nesreća.

Podaci Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba o 228 poginulih alarm su da se kroz adekvatno obrazovanje bezbjednost saobraćaja, ali i saobraćajna kultura, moraju dići na viši nivo. Nadležni kažu da će krenuti od oštrijih kriterijuma za polaganje vozačkih ispita, ali i od uslova za dobijanje sertifikata instruktora.

"Neadekvatna obuka za polaganje vozačkih ispita često je uzrok saobraćajnih nesreća i sa smrtnim ishodom", kaže Rasim Kadić, generalni sekretar BIHAMK-a.

"Idemo u promjenu podzakonskih akata koji će pooštriti proces sticanja vozačke dozvole. Kad mladoj osobi date vozilo, dali ste joj oružje u ruke", smatra ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto.

Stručnjak za bezbjednost saobraćaja navodi da je prekoračenje brzine najčešći uzrok saobraćajnih nesreća, ali i vožnja pod uticajem alkohola i narkotika, korištenje mobilnih telefona u vožnji i stanje i okolnosti na putevima.

"Svaki drugi vozač na putevima prekoračuje dozvoljenu brzinu, a van naselja 80 odsto vozača prekoračuje brzinu. Prioritet su izmjene ili donošenje novog Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja u Bosni i Hercegovini, sa povećanim represivnim mjerama jer se pokazalo da na naš narod djeluje samo paprena kaznena politika", upozorava vještak prometne struke Nikola Ćopić.

Većina vozača u saobraćaju liječi komplekse i misli da je bitnija od drugih učesnika, smatra psiholog Aleksandar Milić.

"Auto je mjesto gdje se prenosi agresija. Nizak prag tolerancije u vozilu ima u sebi neki naboj, neke komplekse, da hoće da pregazi onog ispred sebe", kaže on.

Preporuka i psihologa i saobraćajnih stručnjaka je da djecu treba učiti saobraćajnoj kulturi, a neodgovorne vozače, osim novčane kazne, slati i na dodatne časove obuke, piše BHRT.