Zabrinjavajuće brojke: Povećan broj saobraćajnih nesreća u odnosu na 2024. godinu

Prema podacima Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba, u prošloj godini su se dogodile 42.762 saobraćajne nesreće u kojima je poginulo 288 osoba.

To je 6.908 saobraćajnih nesreća i 66 poginulih više nego u 2024. godini. Istraživali smo šta su uzroci i šta hitno treba mijenjati.

Kao devetnaestogodišnji mladić Dejan Trninić teško je povrijeđen u saobraćajnoj nesreći. Mladost je, kaže, umjesto sa drugarima i u školi proveo u bolnici i na rehabilitaciji. Danas otvoreno priča na predavanjima učenicima o svojoj neodgovornosti u saobraćaju, koju je skupo platio. Želi da osvijesti mlade da uče iz njegovih grešaka.

Trending

Vaha Halihodžić ljut kao nikad prije: "Gotov sam s nogometom, nek me kazne na 10 godina"

"Nisam bio vezan, bio sam pod uticajem alkohola, vozio sam iznad ograničenja brzine. Povrijedio sam kičmu i preda mnom je bio težak period oporavka", govori Trninić, direktor Udruženja žrtava saobraćajnih nesreća "Step".

Crna statistika na putevima u Bosni i Hercegovini. Dvadeset posto više saobraćajnih nesreća i 30 odsto više poginulih u prošloj godini nego u 2024. godini. U prosjeku, svakog dana 117 saobraćajnih nesreća.

Podaci Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba o 228 poginulih alarm su da se kroz adekvatno obrazovanje bezbjednost saobraćaja, ali i saobraćajna kultura, moraju dići na viši nivo. Nadležni kažu da će krenuti od oštrijih kriterijuma za polaganje vozačkih ispita, ali i od uslova za dobijanje sertifikata instruktora.

"Neadekvatna obuka za polaganje vozačkih ispita često je uzrok saobraćajnih nesreća i sa smrtnim ishodom", kaže Rasim Kadić, generalni sekretar BIHAMK-a.

"Idemo u promjenu podzakonskih akata koji će pooštriti proces sticanja vozačke dozvole. Kad mladoj osobi date vozilo, dali ste joj oružje u ruke", smatra ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto.

Stručnjak za bezbjednost saobraćaja navodi da je prekoračenje brzine najčešći uzrok saobraćajnih nesreća, ali i vožnja pod uticajem alkohola i narkotika, korištenje mobilnih telefona u vožnji i stanje i okolnosti na putevima.

"Svaki drugi vozač na putevima prekoračuje dozvoljenu brzinu, a van naselja 80 odsto vozača prekoračuje brzinu. Prioritet su izmjene ili donošenje novog Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja u Bosni i Hercegovini, sa povećanim represivnim mjerama jer se pokazalo da na naš narod djeluje samo paprena kaznena politika", upozorava vještak prometne struke Nikola Ćopić.

Većina vozača u saobraćaju liječi komplekse i misli da je bitnija od drugih učesnika, smatra psiholog Aleksandar Milić.

"Auto je mjesto gdje se prenosi agresija. Nizak prag tolerancije u vozilu ima u sebi neki naboj, neke komplekse, da hoće da pregazi onog ispred sebe", kaže on.

Preporuka i psihologa i saobraćajnih stručnjaka je da djecu treba učiti saobraćajnoj kulturi, a neodgovorne vozače, osim novčane kazne, slati i na dodatne časove obuke, piše BHRT.