Političari kriju kolike su im plate

Lična primanja poslanika i delegata u Parlamentu BiH odnedavno su sakrivena od očiju i ušiju javnosti jer, kako tvrde nadležni, tako kaže Zakon o radu u institucijama BiH, piša novinarka Radija Slobodna Evropa.

Jedan zakon "pokriva" drugi, s obzirom da se ovakvim ponašanjem bh političara kojima smo ukazali svoje povjerenje, krši Zakon o slobodnom pristupu informacijama u BiH.

Nedavno objavljeno istraživanje koje je sproveo CCI dokazuje kako su bh parlamentarci najneefikasniji a najplaćeniji u regionu. Možda pokušavaju da uskraćivanjem informacija o svojim primanjima ubuduće spriječe ovakva istraživanja, i na taj način spriječe javnost da se uvjeri u njihovu ljenost.

Prosječna mjesečna plata poslanika i delegata u Parlamentu BiH kreće se od dvije i po do tri i po hiljada eura, što je devet prosječnih plata ili 25 najnižih penzija u zemlji.

„Izračunali smo da jedan bh. parlamentarac zaradi za jedan mjesec primanja kolika ostvari jedan bh. umirovljenik za pune dvije godine. Očito je to zasmetalo onima koji su bili u vrhu te liste i pretpostavljam onima koji su bili najbolje plaćeni i dogodilo se da, kada smo tražili iste podatke za prvu polovicu prošle godine, smo od nadležnih službi Parlamentarne skupštine BiH dobili informaciju da su primanja zastupnika i delegata tajna u skladu sa Zakonom o radu u institucijama BiH.“ kaže Ivica Čavar iz Centra civilnih inicijativa.

Poslanica opozicionog SDP-a Mirjana Malić ne krije da za svoj profesionalni angažman u Parlamentu BiH mjesečno dobije nešto manje od 3.000 eura, te da nema razloga da se ove informacije kriju, naročito ne od građana koji plaćaju porez i koji su takoreći poslodavci izabranima u Parlamentu, ali i državnoj vladi. „Mi kao poslanici smo budžetski korsinici, dakle građani ne da imaju pravo nego moraju znati gdje i kako se troše budžetske pare.“ rekla je Malićeva za Radio Slobodna Evropa.

Na pitanje da li zna da su lična primanja i dohodak poslanika i delegata u Skupštini BiH prema važećem zakonu tajna, Malićeva odgovara: „Nebuloza. Nema teoretske šanse da bilo kakva uredba može da prekrši to osnovno pravo, pogotovo što postoji Zakon o slobodi pristupa informacijama po kojem nijedna oficijelna stvar ne bi smjela, jer nema razloga, da bude tajna. Zaista je apsolutno nedopustivo.“

Slična mjesečna primanja - nešto manje od 3.000 eura, ima i poslanik Momčilo Novaković, koji kaže kako je protiv držanja u tajnosti podataka o primanjima

Nekadašnja šefica centra za slobodan pristup informacijama i pomoćnik ombudsmena BiH Amira Krehić kaže da je tačno da Zakonom o radu u institucijama BiH pojedinačne isplate nisu za javnost. Istovremeno, dodaje Krehić, oni koji ga provode morali bi znati da je Zakon o slobodnom pristupu informacijama iznad onog koji primjenjuju zaštitnici bh. parlamentaraca, ali:

„Od 2001. godine otkako je donesen Zakon o slobodi pristupa informacijama on se konstantno krši donošenjem svih zakona nakon 2001. godine, pa između ostalog i ovim zakonom. Dakle, očigledno postoji tendencija zloupotreba i izbjegavanja odgovornosti kada su u pitanju primjena ovoga zakona i generalno odgovornost javnih zvaničnika.“

Analitičari istovremeno smatraju da su bh. političari koji sjede u Parlamentu svjesni činjenice da za napredak zemlje i boljitak bh. društva ne čine ništa. Zbog toga i pribjegavaju ovakvim mjerama koje predstavljaju opasnost i znak za uzbunu i za medije i za javnost, ističe profesor banjalučkog Univerziteta Ivan Šijaković:

„Onda će sutra isti taj princip primjeniti za neku drugu oblast, za neki drugi stav i ponašanje, i tako će se polako sužavati kanal onoga što medijima može biti dostupno i što je obaveza da im se dostavi. Mislim da je polako vrijeme zatvaranja kanala u društvu kojima mediji slobodno prilaze, da će sada nastupiti ta faza u brojnim oblastima.“