Počinje obnova džamije Arnaudije: Objekat značajan i za vjernike i za turiste

To je potvrdio muftija banjalučki Osman efendija Kozlić istakavši da očekuje da će radovi početi nakon polaganja kamena temeljca, jer su obavili sve neophodne radnje, kao što je pripremanje lokaliteta i dobijanje potrebnih saglasnosti.

"Imamo i građevinsku dozvolu Grada Banjaluke. Sve što se nas tiče je spremno, u toku su procedure, to rade finansijeri iz Republike Turske, odabir glavne firme - izvođača koja onda u saradnji s domaćim firmama iz BiH ugovara konkretizaciju", kazao je muftija Kozlić.

Prema njegovim riječima, na svečanosti polaganja kamena temeljca očekuju se visoki gosti iz Republike Turske, kao što je direktor Generalne vakufske direkcije Turske, te direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH Senaid Zajimović i mnoge druge zvanice koje će obilježiti ovaj značajni događaj.

"Što se tiče Banjaluke i njenih 15 džamija, ovo je poslednja koja nema još uvijek ni temelje, odnosno krećemo od temelja, a sve ostale su u izgradnji ili trebaju neka neznatna sredstva da se one dovrše i svečano otvore. To je što se tiče Banjaluke i Banjalučkog muftiluka. Na nivou cijele BiH možemo reći da se također zaokružuje proces i da uveliko teče izgradnja Aladža džamije u Foči. To je već u poodmakloj fazi i džamija dobija svoje konture, tako da i sa te strane gledajući, posebno na vjerske objekte, konkretno džamije od posebnog značaja, kao što su Ferhadija, Arnaudija i Aladža ovim procesom i to okončavamo, i hvala Bogu, neće ostati ni jedna džamija iz tog perioda koja neće biti obnovljena", rekao je Kozlić.

Ferhadija i Arnaudija srušene isti dan

Arnaudija džamija poznata i kao Defterdarija, prvobitno izgrađena 1595. godine, jedina je neobnovljena džamija od ukupno 15 džamija koliko ih je devedesetih godina porušeno u Banjaluci. Nalazi se u neposrednoj blizini Ferhadije, izgrađene 16 godina ranije, a srušene su na isti dan 7. maja 1993. godine.

Prema istorijskim podacima, graditelj Arnaudija džamije bio je Hasan-defterdar, ministar finansija Bosanskog pašaluka i prijatelj Ferhad-paše Sokolovića.

Kozlić je istakao da su Ferhadija i Arnadija, istorjiski gledano, na neki način povezane.

"U jednom istorijsko-kulturnom smislu biće važno da imamo još jedan takav objekat pored Ferhadije, koji će biti značajan ne samo za nas vjernike koji dolazimo i obavljamo molitvu u njoj, nego i za brojne turiste, posjetioce. Imaćemo još jedan lokalitet u Banjaluci koji će se moći obilaziti, govorim u turističkom smislu. Pored Ferhadije biće tu i Arnaudija, Kastel, Hram Svete Trojice... Mislim da je to značajno za Grad Banjaluku i za cijelu našu državu. U tom smislu je naravno poseban značaj i posebna radost", kazao je Kozlić.

Na pitanje da li je po preuzimanju dužnosti banjalučkog muftije očekivao da će u kratkom vremenskom periodu biti završena obnova Ferhadije i početi obnova Arnaudije odgovorio je da je bilo "malo strahova i bojazni da to neće ići u pozitivnom smjeru".

"Međutim, hvala Bogu, kako vrijeme odmiče možemo kazati da smo prilično zadovoljni i da ide sve svojim tokom, da ima sve više razumijevanja, međusobnog poštovanja, a to je meni posebno značajno evo i kada je ova džamija u pitanju. Koliko je značajno za muslimane Bošnjake, vjernike, meni lično je isto tako značajno zbog komšija koji su pravoslavci, koji nisu muslimani i koji nam iskazuju zadovoljstvo što se  vratila Ferhadija, što će se vratiti i Arnaudija i mislim da je s te strane možda i značajnije da svi vjerski objekti bez obzira gdje se nalaze, ma kakvi bili, obnove. Meni će biti još veća radost kada se obnovi recimo poznati čuveni pravoslavni hram u Mostaru i svaki druga Božija kuća, Božiji hram, tako da mi, uz Božiju pomoć, moramo završiti sve to u ovoj našoj zemlji jer je to dio našeg zajedničkog identiteta, naše prošlosti, našeg naslijeđa  i drago mi je da će Banjaluka, ako Bog da, dobiti još jedan reprezentativan objekat u koji će, siguran sam, mnogi rado navraćati. Kada kažemo za Ferhadiju džamiju da je po mišljenju stručnjaka u tom umjetničkom i arhitektonskom smislu najljepša džamija na Balkanu onda to puno znači i kada vidite mnoge ljude koji dolaze izvan BiH, strance i neke druge koji se dive tim objektima, tako da ne mogu kazati ništa osim da sam veoma radostan i sretan što ovo završavamo", rekao je  muftija Kozlić.

Okrenuti se gradnji međusobnih odnosa

Prema njegovim riječima, posebno je radostan, jer je obnova vjerskih objekata koji su, nažalost, bili porušeni, proces koji dugo traje, te ga je potrebno završiti i okrenuti se drugim važnim poslovima.

"To je izgradnja naših džemata, zajednica, međusobnih, međukomšijskih odnosa. To je ono na čemu moramo raditi, na čemu moramo insistirati i što moramo popravljati. Vjerski objekti će biti tu, ali nam se sada valja okrenuti da gradimo novi naraštaj, novu budućnost, naravno s ciljem da ružne stvari koje su nam se dešavale u proteklom periodu budu stvar prošlosti i da se više nikada ne ponavljaju", istakao je Osman ef. Kozlić i dodao da je ubijeđen u svijetlu budućnost.

Prilikom izgradnje džamije Arnaudija u nju će biti ugrađeni dijelovi koji su bili dio ovog objekta i koji su pronađeni nakon rušenja i koji se čuvaju na lokalitetu džamije i u naselju Vrbanja. Ipak, stručnjaci će ocijeniti šta je od materijala moguće ugraditi, a šta ne, obzirom da ovaj materijal dugo stoji na otvorenom. Kada je bila u toku obnova Ferhadije ispitivanje kamena trajalo je godinu dana, jer su ga stručnjaci ispitivali kroz sva četiri godišnja doba. Od ispitivanja sačuvanih fragmenata Arnaudije zavisiće i rok izgradnje koji će najbolje moći procijeniti izvođač radova, kada bude izabran.

"Nećemo ni žuriti, mislim da finansije neće biti problem, ali s obzirom da se radi o objektu nulte kategorije kakav je ovaj ovdje lokalitet Arnaudije i njeno uređenje, nama neće smetati da to traje godinu - dvije, bitno je da se to kvalitetno uradi i da dobijemo reprezentativan objekat na ovom mjestu", rekao je Kozlić.

Arnaudija, specifična po akšam-tašu koji je služio za pozivanje vjernika na molitvu, u tadašnjem Donjem Šeheru izgrađena je u klasičnom otomanskom stilu. O vremenu njene izgradnje svjedočio je napis uklesan u kamenu nad ulazom, a pripada tipu potkupolnih džamija sa trijemom i kamenom munarom visine 30 metara.