Počela restauracija Alipašine džamije: Dobija izgled kakav zaslužuje

Postavljanjem skela oko Alipašine džamije u središtu Sarajeva počela je konkretna faza restauracije jednog od prepoznatljivih simbola glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Restauracija se realizuje u okviru projekta koji je pokrenula Vakufska direkcija na inicijativu Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo, a finansira je Generalna direkcija vakufa Republike Turske.

Direktor Vakufske direkcije Huso Salihović kazao je da će radovi obuhvatiti unutrašnju i vanjsku obnovu objekta, uključujući kupolu i vanjske zidove.

Trending

Koliko košta skandiranje ratnom zločincu: Borac saznao kaznu za prekid utakmice s Veležom

"Radovi će obuhvatiti unutrašnju restauraciju i oslikavanje, ojačavanje kupole, restauraciju svih vanjskih zidova, kao i kompletno vanjsko uređenje objekta, te sve ono što je predviđeno projektom i za koje radove je dobijena saglasnost", kazao je Salihović.

S obzirom na to da je Alipašina džamija proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, radovi će biti izvođeni uz poštivanje konzervatorskih principa i očuvanje njene autentičnosti. Projektom je obuhvaćena i restauracija i uređenje harema.

13.06.26. 13:29

Reisul-ulema na otvorenju Azizija džamije u Orašju: "BiH je naš sveti i nedjeljiv amanet"

Imam Alipašine džamije Muhamed-ef. Hafizović očekuje da će nakon restauracije džamija privući još veći broj vjernika i posjetilaca.

"Završetak restauracije će joj konačno donijeti izgled kakav zaslužuje, u našim, a još važnije u očima onih koji je samo jednom vide kada dođu u Sarajevo. Takvih je mnogo", ističe Hafizović za Minu.

Govoreći o posebnosti džemata Alipašine džamije, Hafizović je kazao da ga čine ljudi koji u džamiju dolaze tokom dana, džematlije s obližnjih radnih mjesta, džumatlije, stanovnici okolnih naselja, ali i brojni posjetioci Sarajeva.

"Ona je možda važnija za tu vrstu džemata koji je obilazi nego za onaj svakodnevni. Ona je naše lice koje može da blista i negdje drugo. A kod nas je u srcu i kad je ruševna. Bit će posjećenija, ljudi će s namjerom dolaziti da klanjaju u njoj, da se u njenoj ljepoti osjete lijepo. To će joj donijeti", kazao je Hafizović.

Planirano je i uređenje prostora oko džamije, uključujući mogućnost postavljanja informacija o osobama ukopanim u haremu, kao i unapređenje funkcionalnosti prostora. Hafizović, međutim, naglašava da se sve intervencije moraju uskladiti sa statusom nacionalnog spomenika.

"Sve bi to bilo ljepše i bolje ukoliko bi se mogao očuvati autentičan izgled prostora koji je kulturni spomenik pod zaštitom države. Sve zahtijeva mišljenje struke. Džemat je dugo živio u "otvorenim" uslovima, ali u svakom slučaju bit će ljepše poslije restauracije", kaže Hafizović.

Prema planu, radovi bi trebali biti završeni najkasnije dvije godine od njihovog početka.

Salihović je istakao da restauracija Alipašine džamije predstavlja dio šireg nastojanja očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine.

"Svi ovi objekti su nacionalni spomenici i njihova obnova ima veći značaj izvan samog očuvanja građevina, jer predstavljaju dio šireg kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine.

Obnovom ovih objekata čuva se historijsko pamćenje naših gradova i vraća kontinuitet prostorima koji su kroz njih stoljećima bili prepoznatljivi", istakao je Salihović.

Restauracija Alipašine džamije dio je saradnje Vakufske direkcije i Generalne direkcije vakufa Republike Turske, u okviru koje su započeti i drugi projekti obnove vakufskih objekata u Bosni i Hercegovini.

"Posebnu vrijednost ima restauracija Alipašine džamije, jednog od prepoznatljivih simbola Sarajeva. Njenom restauracijom ne čuvamo samo jedan vrijedan vakufski objekt, već doprinosimo očuvanju historijskog identiteta Sarajeva, kako bi Alipašina džamija i u budućnosti ostala dio njegovog prepoznatljivog izgleda i živog kulturnog naslijeđa", kazao je Salihović.

Hafizović je podsjetio da je put od pripreme projekta do početka radova trajao šest godina.

"Proces od prve projektne crte na papiru do današnjih skela i gradilišta trajao je šest godina. Koliko sam prepreka vidio, nekad sam imao osjećaj da džamija nije naša i da neko ne želi da bude lijepa i popravljena", kaže Hafizović.

Tokom restauracije džemat je raspoređen u obližnje džamije, a nakon završetka radova očekuje se ponovno okupljanje vjernika u Alipašinoj džamiji, koja bi obnovom trebala dobiti izgled primjeren svom historijskom i vjerskom značaju.