Pet mjeseci rada završilo - neuspjehom

Nakon pet mjeseci rada, Privremena i zajednička komisija oba doma Parlamenta BiH, zadužena za provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“, danas je posao okončala neuspjehom.

Kako se i očekivalo, jedini koristan potez koji je napravila ova komisija jeste to što su se njeni članovi odrekli naknade koju su imali pravo primiti za rad u ovakvim, ad-hoc tijelima; za mjesec dana posla u ovim tijelima bh. parlamentarci mogu inkasirati oko 500 maraka.

'Ne misli – slušaj!

Trinaestočlana Komisija, nakon današnje sjednice – od 13. oktobra kad su ustanovljeni održali su ih deset - parlamentarnim domovima uputit će dva zaključka. Prvi je da se nisu uspjeli usaglasiti po pitanju, a drugi je taj da Komisija smatra kako treba nastaviti na iznalaženju rješenja, tj. nastaviti s radom.

Izvještaj o radu komisije

Inače, članovi komisije (iz Predstavničkog doma) jesu Saša Magazinović, Šefik Džaferović, Borislav Bojić, Ismeta Dervoz, Beriz Belkić, Božo Ljubić, Zvonko Jurišić, Mladen Ivanković Lijanović, Vesna Krstović-Spremo, Petar Kunić, Nermin Purić; iz Doma naroda su im se pridružili Borjana Krišto i Krstan Simić.

Ismeta Dervoz, zastupnica SBB-a, navodi, objavila je novinska agencija Fena, kako “nisu u potpunosti zadovoljni dinamikom rješenja problema“ (kojom dinamikom?, op. a.), ali ona vjeruje da će Parlament podržati nastavak njihovog rada.

Mladen Ivanković Lijanović, zastupnik stranke Radom za boljitak, poručio je da su pali na ispitu te da on više ne želi biti dio Komisije zbog: "licemjerja sadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande koji u Briselu govori jedno, a njegova stranka u Banjoj Luci radi drugo".

Predsjednik HDZ-a 1990 i član Komisije Božo Ljubić ocijenio je da je sastanak lidera šest najvećih parlamentarnih stranaka u Banjoj Luci bio jedan od najkonstruktivnijih do sada. Usaglašena su dva vrlo važna principa, kazao je on: Prvi je, objasnio je, da je konsenzusom zaključeno kako presudu treba provesti u cjelosti; drugi je da implementacija presude mora biti suštinska, a ne formalna...

Najsmislenija izjava stigla je od Petra Kunića, inače delegata iz Demokratskog narodnog saveza (DNS), stranke iz RS. On je izrazio sumnju u potrebu nastavka rada Komisije jer "o svemu svakako odlučuju politički lideri": "U tom smislu, ne vidim razlog da Komisija nastavi s radom. Čini se da nismo dorasli da odgovorimo zadatku jer se o svemu pitaju lideri. Članovi ove komisije slušaju svoje lidere. Na nama nije da mislimo već da slušamo.“

Implementacija presude je međunarodna obaveza BiH, kazao je predsjedavajući Komisije Šefik Džaferović, i ona to mora uraditi zbog svojih građana BiH. Problem nastaje u činjenici da su se, u okviru nastojanja da se postigne sporazum koji će u ravnopravan položaj dovesti pripadnike nacionalnih manjina i neopredijeljene, a što i nalaže presuda, "upetljali" i neki drugi zahtjevi. 

A Hrvati?

„U implementaciji presude su se pojavile stvari koja nadilaze i samu presudu. To su zahtjevi da se sada osigura i ravnopravnost konstitutivnih naroda od entiteta do entiteta kada je u pitanju Dom naroda i da se osiguraju odgovarajuće pozicije konstitutivnih naroda kada je u pitanju Predsjedništvo BiH. Ovo je sada mnogo kompleksnije pitanje nego što je zahtjev same presude", kazao je Džaferović. 

Članica Komisije Aleksandra Pandurević također je istakla problem legitimnog izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH. 

„To je stvar političkih partija u FBiH kako će se dogovoriti. Problem je samo u tome: kako za hrvatskog člana Predsjedništva izabrati onog koji će iza sebe imati većinu hrvatskog biračkog tijela", pojasnila je Pandurević. 

Inače, ovo je druga komisija koja se bavi(la) ovim pitanjem. Vijeće ministara BiH oformilo je bilo svoju, no ona se ugasila nakon osam mjeseci (neuspješnog) rada.

Hrvati žele 'legitimnog' zastupnika u Predsjedništvu BiH