CCI: Parlament FBiH usvojio samo osam od 90 planiranih zakona

Problemi u odnosima stranaka koji čine parlamentarnu većinu u Federaciji BiH, tokom prve polovine 2017. godine, manifestirali su se u vidu neusvajanja Godišnjeg izvještaja o radu Vlade Federacije, neprihvatanja Izvještaja o izvršenju Budžeta za 2016. godinu, obaranja zakona koje Vlada upućuje u parlamentarnu proceduru, te javnim manifestovanjem međusobnog nepovjerenja i netrpeljivosti, navodi se u saopćenju Centra civilnih inicijativa (CCI), koji su vršili monitoring vlasti od početka 2017. godine.

"Vlast pokazuje nedovoljan kapacitet da kreira funkcionalan sistem, obezbijedi političku stabilnost, kao osnovu svakog ekonomskog napretka i da se bavi rješavanjem ozbiljnih problema građana i društva. Sva priča o reformama, agendama i EU integracijama polako blijedi. Na kraju ostaju samo međusobne optužbe najodgovornijih za ovo stanje.

Za razliku od prethodnog mandata u kome su bile prisutne značajne oscilacije u radu, Vlada FBiH u aktuelnom mandatu ima prilično uravnotežen rad na polugodišnjem nivou. Produktivnost vlade u posmatranom periodu, međutim, najniža je u aktuelnom mandatu. Nakon pada sa 1645 mjera razmotrenih u prvoj polovini prethodne,
2016. godine, na 1123 mjere razmotrene u drugoj polovini te godine, Vlada u prvoj polovini 2017, ne da nije ponovo povećala produktivnost, nego je razmotrila čak i desetak mjera manje.

Svega dva posto realiziranih mjera spada u one mjere kojima se sistemski, dugoročno, može popraviti kvalitet života građana. Naravno, pod uslovom da budu kvalitetno provedene. Ili uopće. 

Posmatramo li to na primjeru zakona utvrđenih od strane Vlade, koji postaju funkcionalni tek kada ih i Parlament usvoji, i čije efekte građani mogu osjetiti tek nakon određenog perioda implementacije, situacija je sljedeća:

Vlada FBiH je u prvoj polovini 2016. godine utvrdila 31 zakon, od čega 22 u prijedlogu. Od tih 22, Parlament je, u istom periodu, usvojio samo – šest!  Što znači da Parlament u značajnoj mjeri usporava imlementaciju od Vlade donesenih mjera i odgađa ili dovodi u pitanje eventualne pozitivne efekte koje one mogu donijeti. U ukupnoj masi realiziranih mjera. strategije predstavljaju tek tri promila.

Ta tri promila, su, zapravo, tri značajne strategije: Strategija upravljanja dugom FBiH, Strategija reforme upravljanja javnim finansijama i Strategija razvoja drvne industrije FBiH, za period 2016.-2025. godina. 

Vlada FBiH je u drugu polovinu godine ušla sa sedam nerealiziranih strategija iz Programa rada za ovu godinu. U prvoj polovini 2017. godine, Vlada FBiH utvrdila je tek 18 zakona iz svog programa rada za ovu godinu. Što znači da joj je preostalo da do kraja godine utvrdi još 78.

Jedan od uzroka niske efikasnosti u realizaciji zakonodavnih obaveza Vlade FBiH je u višedecenijskom stranačkom zapošljavanju, koje je proizvelo prekomjerni administrazivni aparat sa premalo sposobnih ljudi.

Zvanični podaci upozoravaju na prekomjeran broj zaposlenih u javnoj upravi, a sa druge strane imamo manjak osposobljenih kadrova koji mogu i znaju završiti proces pripreme zakona i strategija, što je ozbiljan problem. Pogotovo za zemlju na putu EU integracija i visoke zahtjeve upravo u kontekstu usaglašavanja domaćeg sa zakonodavstvom Evropske unije.

I prilikom usvajanja budžeta za 2017. godinu, u prvim koracima usvajanja budžeta za 2018. godinu, Vlada FBiH je prekršila Zakon o budžetima u FBiH. Inače, veliki dio ovogodišnjeg budžeta mora biti utrošen na otplatu dugova.

Sumarno, za otplatu dijela dugovanja i pripadajućih kamata iz Federalnog budžeta za 2017. godinu će biti izdvojeno milijardu i 289 miliona KM, što je skoro polovina ukupnog budžeta, tj. 47 posto. Pri tome, samo tokom posljednje dvije godine dug Federacije BiH se povećao za skoro 312 miliona KM i to ne ubrajajući dugovanja kantona. 

Dok vlast i dalje ne primjenjuje nikakve značajne mjere štednje na sebe, drastično krše ionako minimalne izdatke za najranjivije kategorije stanovništva. Podatak da je izdvajanje za zapošljavanje Roma smanjeno sa prošlogodišnjih 90.000 KM na 10.000, svojevrstan je skandal.

Tokom prve polovine 2017. godine, zabilježen je i izvjestan broj pozitivnih poteza federalne vlade.

To se prije svega odnosi na pripremu nekih značajnih zakonskih rješenja iz oblasti finansija, oblasti rada, pripremi dugoočekivanih strategija... S obzirom na kontinuirano zalaganje CCI u toj oblasti, ističemo donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u Federaciji BiH koji pruža pravičniju i efikasniju zaštitu prava radnika, olakšava i ubrzava proces kolektivnog pregovaranja i smanjuje mogućnost eventualnih zloupotreba. Zakon još uvijek nije u potpunosti prošao parlamentarnu proceduru.

Ali, Vlada i dalje krši Zakon o neravnopravnosti spolova. Žene su, u aktuelnoj Vladi FBiH, na čelu tek četiri od 17 ministarstava, što je u neskladu sa Zakonom, koji pod ravnopravnom zastupljenošću precizno definira stanje u kome nijedan spol nije u određenoj instituciji zastupljen u procentu manjem od 40 posto. 

Učestalo kršenje Ustava, a potom usporena implementacija presuda Ustanvog suda BiH i Ustavnog suda FBiH, kojim se nalaže otklanjanje neustavnog djelovanja je problem koji sve više pritišče Vladu i Parlament FBIH.

Vlada i Parlament Federacije BiH, zaključno sa 30. juna 2017. godine, imaju na spisku preko 20 različitih zakona koje moraju izmjeniti ili donijeti potpuno nove, kako bi se efikasno implementirala većina odluka Ustavnog suda BiH i Ustavnog suda Federacije BiH. Nažalost, mnogi od njih godinama čekaju na realizaciju.
Ovakva situacija ukazala je na nužnost donošenja jasnih pravila i procedura za postupanje po odlukama. Vlada FBiH je u maju 2017. utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt Zakona o provođenju odluka sudova, kojim se uređuje postupak provođenja odluka ustavnih sudova, s ciljem njihovog bržeg i
efikasnijeg izvršenja. Predmetni zakon, međutim, još uvijek nije razmatran u Parlamentu Federacije BiH. 

Kriza u odnosima stranaka vladajuće koalicije u Federaciji BiH najdramatičnije utječe na rad Parlamenta. U prvoj polovini 2017. godine, nije bilo tako ozbiljnih blokada, kao što je bilo četveromjesečno nezasjedanje Predstavničkog doma u drugoj polovini 2016. godine, ali je neslaganje bilo gotovo permanentno i manifestiralo se na različite načine.

Na dvije od četiri održane tematske sjednice predstavničkog doma došlo je do neslaganja stavova predstavnika stranaka vladajuće koalicije oko predloženih zaključaka. Zbog navedenog neslaganja 3. tematska sjednica nije ni okončana u prvoj polovini 2017., dok su zaključci predloženi na 4. tematskoj sjednici dobili potrebnu većinu zavaljujući glasovima poslanika opozicionih stranaka.

Problemi u odnosima koalicionih partnera odrazili su se i na produktivnost u usvajanju zakona. Tako je Parlament za šest mjeseci u 2017, realizirao tek 17 zakona. 

Veličina problema niske realizacije zakona Parlamenta FBiH, najdramatičnije se ogleda pri pogledu na stepen realizacije zakona planiranih programom rada. Od 90 zakona koje je, prema Programu rada, potrebno usvojiti u 2017. godini, u prvih šest mjeseci ove godine usvojeno je – osam!

Dakle, da bi realizirao svoj plan za ovu godinu, Parlament bi trebao svaki mjesec do kraja godine usvajati skoro duplo više zakona nego što ih je usvojio za svih šest prvih mjeseci 2017. godine.

Nijedan od domova Parlamenta FBiH nije donio svoj program rada za 2017. godinu, prije njenog početka. 

A Predstavnički dom je, svoj program rada za ovu godinu, usvojio 25. aprila 2017. Dakle prilično kasno. Sukobi unutar vladajuće koalicije reazultirali su, osim malim brojem usvojenih zakona i obaranjem nekih značajnih mjera u parlamentu FBiH u prvoj polovini 2017.

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o igrama na sreću oboren je u Domu naroda PFBIH, kao i Zakon o penzijsko invalidskom osiguranju FBIH i to dva puta; Izvještaj izvršenju Budžeta FBIH za 2016. godinu oboren je u Predstavničkom domu PFBIH. Ni Izvještaj o radu Vlade FBiH za 2016. godinu nije dobio podršku u predstavničkom domu, zbog nedovoljnog prisustva predstavnika parlamentarne većine na sjednici i tokom glasanja. 

Izvještaj nije dobio podršku ni nakon ponovljenog glasanja iako su se za isti izjasnili i poslanici nekih od stranaka koje nisu dio parlamentarne većine. Nakon izostanka podrške godišnjem izvještaju o radu Vlade za 2016. godinu u Predstavničkom domu, napravljen je presedan, pa je u proceduru upućen Izvještaj o dopunama izvještaja o radu Vlade FBIH za 2016. godinu, no ni on nije dobio potrebnu većinu, ovaj put u Domu naroda i to ponovo zbog nedovoljnog prisustva predstavnika parlamentarne većine na sjednici i tokom glasanja.

Krajem prvog šestomjesečja 2017. godine, 23 poslanika u predstavničkom domu podnijeli su inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi FBiH. Prijedlog nije prihvaćen na sjednici ovog doma održanoj u mjesecu julu. No, bez obzira na stav Vlade o ovom prijedlogu, konstatujemo da je, s obzirom na činjenicu da ni izvještaj o radu Vlade FBiH, ni Izvještaj o izvršenju Budžeta FBIH za 2016. godinu nisu prihvaćeni u Parlamentu i na evidentno loše rezultate u realizaciji planiranih zakona i zastoj na reformskom putu, ova inicijativa bila potpuno legitimna (i u skladu sa praksom razvijenih demokratskih zemalja).

A legitimna je naravno bila i odluka većine, da u takvoj situaciji „zbije redove“ i stane iza svoje Vlade. Ono za šta CCI želi iskoristiti ovu priliku je da još jednom ukaže na neprihvatljivost stanja da Izborni zakon BiH ne predviđa mogućnost raspisivanja vanrednih izbora, zbog čega su građani prinuđeni da budu taoci nefunkcionalnih koalicija i njihove okrenutosti stranačkim a ne interesima građana.

Centri civilnih inicijativa preporučuju Vladi i Parlamentu FBiH:

Neophodno je povećati efikasnosti obje institucije, u drugoj polovini 2017. godine i preostalom dijelu njihovog mandata, pogotovo u realizaciji zakona i strategija.

Ističemo, takođe, potrebu da Vlada i oba doma Parlamenta na vrijeme krenu u izradu ključnih dokumenata za svoj rad u narednoj godini, kako bi na vrijeme usvojili programe svog rada i Budžet za 2018. 

Obje institucije trebaju se, u svom radu, fokusirati na ključne problem građana i njihovo rješavanje. A prestati sa insistiranjem na uskostranačkim i ličnim interesima, i sa blokadama u radu institucija. Upozoravamo i na obavezu poštovanja i provođenja zakona i Ustava. I na neprihvatljivost kršenja istih od strane institucija vlasti. I na potrebu uspostavljanja mehanizma individualne odgovornosti u ovom kontekstu.
Ističemo i potrebu povećanja socijalne osjetljivosti, unutar institucija. I usklađivanje primanja i privilegija političara sa opštom situacijom u društvu. Ali i na kretanje u uštede od sebe a ne od najosjetljivijih i najnezaštićenijih kategorija stanovništva", navodi se u saopćenju CCI.