Oživljavanje "belgijskog modela" na "mala vrata": Šta to znači za BiH i to na 30. godišnjicu Daytona

U vrijeme najsnažnijeg udara na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, krugovi oko predsjednika Hrvatske demokratske zajednice u Bosni i Hercegovini, dr. Dragana Čovića, snažno se trude da otvaranjem priče o Izbornom zakonu, a sada i preustroju naše zemlje na indirektan način pomognu svojem poljuljanom "savezniku" i "prijatelju" Miloradu Dodiku. Onom istom Dodiku koji je usred agresije na Republiku Hrvatsku podržavao granatiranje Zagreba, onaj isti Dodik koji je usred Zagreba rekao da je problem "Hrvata u RS-u riješen" (?!), valja tako što ih je od 220 hiljada ostalo jedva 15.000.

Belgijski federalizam

Kako god, sa skupa u Mostaru upućen je poziv Hrvatima da "budu hrabri i odlučniji", te poruka "da je vrijeme za novi sporazum koji će dogovoriti tri strane o Bosni i Hercegovini", a kao "srednji put" ponovo je u život vraćen "belgijski model".

Opet je istupila Čoviću bliska zastupnica u Europskom parlamentu iz Republike Hrvatske, Željana Zovko, koja je tokom tribine u Mostaru naglasila je da je vrijeme da se civilno društvo, intelektualci i mediji pozabave pitanjem kako pronaći "srednji put" koji će omogućiti Bosni i Hercegovini stabilnost i europsku perspektivu. Ona smatra kako BiH može slijediti "belgijski model" federalizma, koji je, prema njenim riječima, "apsolutno fantastičan primjer" za Bosnu i Hercegovinu.

Trending

Netransparentne kupovine: Vlada RS potrošila ogroman novac na hotele koji ne rade

"Belgija je kroz federalizam riješila probleme koji su godinama opterećivali flamansku i njemačku zajednicu, a mi imamo sličan model koji bi mogao funkcionirati i u BiH", istakla je Zovko, prenijeli su bh. mediji.

Kao ključnu prednost "belgijskog modela", Zovko je naglasila "kombinaciju kulturnih, političkih i gospodarskih interesa svih zajednica", što je, prema njezinom mišljenju, jedini način da se pomire sve odluke i presude Ustavnog suda BiH.

04.04.25. 09:16

HDZ-ovoj Zovko zasmetao stav Magazinovića o Izbornom zakonu: Evo šta je komentarisala pa obrisala

"Jedini način i jedini princip u kojima se može pomiriti građansko i etničko je princip federalizma koji vidimo u Belgiji", zaključila je Zovko.

Suštinski, ovo je stara priča na tragu one Čovićeve iz 2011. godine da je ideje o Izbornom zakonu u Bosne i Hercegovine kao idealnom put da se dođe do hrvatskog entiteta ili federalne jedinice ("manje je bitno kako će se to zvati"), odnosno da se, kako bi rekao jedan učesnik mostarskog skupa, "razbije Federacija Bosne i Hercegovine".

Ali, treba imati na umu da HDZ BiH ovim pristupom želi "proaktivno djelovati" i "ponuditi priču" koja mogla naći utemeljenje kod europskih, pa i američkih zvaničnika. Naime, treba podsjetiti da su još u januaru 2022. godine bivši specijalni izaslanik Europske unije (EU) za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak i bivši specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabriel Escobar nudili "belgijski model" kako za rješavanja kosovskog, tako i pitanja Bosne i Hercegovine.

Kako je tada prenio beogradski Blic, Lajčak i Escobar su izašli s "potpuno novom idejom" za status srpskih općina na sjeveru Kosova. Prema tom planu, zajednica srpskih opština (ZSO) bila bi ustrojena po ugledu "na dijelove istočne Belgije", koji imaju posebnu vrstu autonomije u odnosu na centralnu vlast u Briselu.

Još prije "belgijski model" je spominjan i ovih dana u kontekstu izborne reforme u Bosni i Hercegovini. Takav model zagovarali su upravo nevladina organizacija HNS i HDZBiH Dragana Čovića, koji ga, ali ovaj put preko nevladinog sektora, nastoje ponovo oživjeti.

"Legitimno predstavljanje njemačke govorne zajednice i konstitutivna autonomija koju uživaju u Belgiji je primjer onoga što HNS zagovara kao politički model u Bosni i Hercegovini. Jednakopravnost konstitutivnih naroda i legitimno predstavljanje jamče opstojnost, stabilnost i funkcionalnost Bosne i Hercegovine, naveli su iz HNS-a u maju 2021. godine.

Više od pola godine kasnije takav prijedlog "na mala vrata" afirmira i spomenuti Escobar u kontekstu "rješenja za BiH".

"U historiji postoji mnogo primjera zemalja gdje imate zajedničku federalnu vladu i jake entitete. Belgija je jedan primjer. Unutar Europe, BiH može biti tako oblikovana. Imamo i danas veoma jaku Federaciju BiH i veoma jaku Republiku Srpsku. Niko ne dovodi u pitanje postojanje Republike Srpske. Ona je u Daytonu. Ono o čemu govorimo je da ljudi poduzimaju eskalirajuće korake kako bi naštetili i Daytonu i centralnoj vladi. Ponovno moram naglasiti da on to radi zbog svoje lične agende", istakao je Escobar u intervjuu za Radio Slobodna Europa u novembru 2021.

Portal Frontliner iznio je u maju 2024. tvrdnje da je Escobar razriješen dužnosti zbog "mogućeg sukoba interesa", što je "dovelo u sumnju njegov diplomatski integritet". State Department je demantirao navodnu smjenu, ali su mnoga pitanja ostala nejasna. Medij je, naime, tvrdio da postoje finansijske veze između Escobarove porodice i srbijanskih državnih organa, što je, navodno, dovelo u sumnju njegovu neutralnost, ali to je neka druga tema. Svakako, sve ovo valjda gledati i u kontekstu priče o "belgijskom modelu".

Nadalje, zanimljivo je da je Miroslav Lajčak još u vrijeme dok je bio visoki predstavnik u BiH pokazivao sklonost ka "federalizaciji BiH". Prilikom prvog sastanka s Čovićem u augustu 2007. godine u Mostaru, Lajčak je izjavio:

"Ja sam otvoren. Nemam namjeru da namećem ustavni model. Ali, sam spreman da podržim dogovor političara u BiH. Novi Ustav BiH treba biti domaći proizvod! Razgovarao sam s Čovićem o tome i ja mislim da Hrvati i hrvatske političke partije imaju dovoljno prostora kada je u pitanju ovaj problem, zbog njihovog specifičnog položaja, i da bi trebalo da taj prostor iskoriste", istakao je tada Lajčak.

Šta to podrazumijeva i kako to funkcionira predloženi sistem u Belgiji? Prvo, tamošnja Generalna direkcija je uglavnom nadležna za poslove kulture, obrazovanja, stručnog osposobljavanja, zapošljavanja, porodične i socijalne zaštite, kao i za nadzor nad lokalnim vlastima. Druga ključna stvar je da Ustav Belgije, također, uključuje stvaranje jezičkih zona, koje imaju nadležnosti u mnogim oblastima.

Taj model "u velikoj mjeri prebacuje političke nadležnosti na druge sektore, kao što su obrazovni sistem, pravosudni sistem, sigurnost i tako dalje". Međutim, belgijski model ima i političke nadležnosti, jer kao region ima zakonodavnu moć i održava široku autonomiju sa parlamentom, vladom i državnom službom.

Kome ovo treba?

Moguće je da se na ovaj način na mala vrata na scenu vraća i koncept "razgraničenja" koji je "gurala" administracija novog-starog američkog predsjednika Donalda Trumpa?

Šta to znači za ostatak Balkana? Da li Zapad želi nove podjele u ovom dijelu svijeta? To su neka pitanja koja, očito, i dalje ostaju otvorena.

Da se u sagledavanjima odnosa Kosova i Srbije uzima u obzir i BiH pokazao je još davno izvještaj "Od krize do približavanja - strategija za borbu protiv nestabilnosti na Balkanu na njenom izvoru" koji su prezentirali Škola naprednih međunarodnih studija washingtonskom Univerziteta "John Hopkins" i Wilson Center - jedna od američkih prestižnih akademskih institucija. Izvještaj potpisuju poznati profesor s iskustvom sa Balkana, Edward P. Joseph, te autori iz Srbije, Slovačke, Rumunije, Španije i s Kosova.

Bošnjački demografski oportunizam?! Opet?

Taj izvještaj zagovara da se "raspad Jugoslavije završi tamo gdje je počeo – na Kosovu".

"Strategija konvergencije, odnosno postepenog približavanja suprotstavljenih stavova i mišljenja, putokaz je koji bi trebalo koristiti u rješavanju višedecenijskog spora Kosova i Srbije – a dugoročnije takav pristup doprinio bi stabilizaciji širom Zapadnog Balkana", dodaje se.

Autori smatraju da bi takav razvoj situacije u odnosima Kosova i Srbije mogao da doprinese poboljšanju stanja u Bosni i Hercegovini. Ali i nude neke kontroverzne zaključke poput onog o navodnom "bošnjačkom demografskom oportunizmu"?! Opet?

"Otvara put za ponovne pregovore o manjkavom Dejtonskom sporazumu kojim je zarobljena Bosna i Hercegovina. Pošto bosanski Srbi prihvate rješenja koja predlaže Zapad, hrvatski separatizam i bošnjački demografski oportunizam će se raspršiti. Naravno, razrješenje na Kosovu ne zaključuje sve bolne dileme u Bosni – već ispunjava preduvjet za to: srpsko prihvatanje trajnosti i održivosti bosanske države", piše u izvještaju.

Da li mostarski skup pokušava ponovo igrati na ovu kartu? Moguće.

Otud potreba da se u javni prostor gure priča o navodnoj kandidaturi Zlatka Miletića za člana Predsjedništva BiH 2026., iako glavni akter ove priče to naziva i "morbidnim i strašnim" u trenutku u jeku najsnažnije krize u našoj zemlji od agresije na Bosnu i Hercegovinu.