Kako je organizacija iz Bihaća pokrenula borbu koja je promijenila sliku pravosuđa u BiH?

Prvostepena presuda Anisu Kalajdžiću, koji je osuđen na 45 godina dugotrajnog zatvora zbog ubistva Aldine Jahić, označila je historijski trenutak za pravosuđe u Bosni i Hercegovini.

Riječ je o prvom sudskom predmetu u kojem je primijenjena nova zakonska odredba o teškom ubistvu ženske osobe, odnosno femicidu. Iza zakonske promjene koja je omogućila ovakvu kvalifikaciju krivičnog djela stajala je i višemjesečna inicijativa organizacije Glas žene Bihać.

Kada se danas govori o femicidu u Bosni i Hercegovini, nemoguće je zanemariti godine upozoravanja, borbe i zahtjeva da ubistva žena motivirana rodno zasnovanim nasiljem dobiju jasno mjesto u krivičnom zakonodavstvu.

Trending

Rekord u Sarajevu: Gorivo dostiglo nevjerovatnih 4,13 KM po litru

Slučajevi ubistava žena, među kojima je i ubistvo Aldine Efendić, još jednom su pokazali koliko su važne pravovremena reakcija institucija, zaštita žena i odgovornost sistema. Zahtjev da se femicid zakonski prepozna nije nastao preko noći, niti je rezultat jednog događaja ili jednog političkog poteza.

Posebna uloga organizacije iz Bihaća

Posebno važnu ulogu u tom procesu imala je bihaćka organizacija Glas žene, koja je pokrenula inicijativu "Nećemo umirati u tišini", s ciljem uvođenja femicida kao posebnog krivičnog djela u Krivični zakon Federacije BiH.

Prije 1 dan

Novi zakon prvi put na djelu: Presuda za ubistvo Aldine Jahić mijenja historiju pravosuđa u BiH

Dana 29. oktobra 2024. godine ova organizacija uputila je Parlamentu FBiH i Federalnom ministarstvu pravde inicijativu za izmjene i dopune Krivičnog zakona, predlažući uvođenje novog člana 166a – "Teško ubistvo ženske osobe".

Inicijativu je podržalo 14 zastupnika i zastupnica, a dodatnu snagu dali su joj potpisi 3.500 građanki i građana.

Međutim, prvobitni prijedlog izmjena zakona koji je Ministarstvo pravde uputilo u parlamentarnu proceduru nije sadržavao femicid kao posebno krivično djelo.

U Glasu žene Bihać nisu odustali. Umjesto toga, pripremili su konkretan amandman, koji je upućen 16. januara 2025. godine, a kojim je predloženo uvođenje posebnog krivičnog djela teškog ubistva ženske osobe, uz pravnu definiciju femicida.

Amandman su potpisali klubovi parlamentarnih stranaka i samostalni zastupnici, nakon čega ga je Federalno ministarstvo pravde prihvatilo i uvrstilo u zakonsko rješenje.

Uslijedili su mjeseci zagovaranja, lobiranja i borbe s brojnim preprekama, osporavanjima i odgađanjima. Predstavnice organizacije pratile su sjednice Parlamenta FBiH, prisustvovale raspravama i insistirale da se pitanje sigurnosti i života žena ne uklanja s dnevnog reda.

Inicijativa je realizirana u partnerstvu s organizacijama Tim volim život iz Cazina, Izvor iz Sanskog Mosta, Ženska vizija iz Tuzle i Inicijativom građanki/građana Mostar, u okviru projekta PRAGG.

Podrška je s vremenom prerasla okvire lokalne inicijative. Uključili su se stručnjaci, međunarodne organizacije, predstavnici institucija i građani širom BiH, a kampanja je na kraju prikupila podršku veću od 100.000 potpisa.

"Ovo nije bila borba za politički ili organizacijski uspjeh, nego za to da ubistvo žene zato što je žena bude jasno prepoznato i sankcionirano zakonom", poručila je Neira Raković, program menadžerica organizacije Glas žene Bihać.

Prije 1 dan

Sudija Zovko o presudi Kalajdžiću: Zločin je planirao danima, nismo povjerovali u njegovo kajanje

Prva presuda za femicid pokazala važnost zakonske promjene

Koliko je bilo važno da femicid dobije jasno zakonsko određenje pokazuje i presuda koju je 6. novembra 2026. godine izrekao Kantonalni sud u Mostaru.

Anis Kalajdžić osuđen je na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora od 45 godina zbog ubistva Aldine Jahić, nedozvoljenog nabavljanja i držanja oružja te produženog krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti.

Ovo je prvi predmet u kojem je primijenjena nova zakonska odredba o teškom ubistvu ženske osobe, odnosno femicidu.

Iz Glasa žene Bihać pozdravili su presudu, ističući da ona predstavlja važan trenutak za pravdu i sigurnost žena u Bosni i Hercegovini.

"Za nas je ova presuda minimalna satisfakcija za svu borbu koju smo vodili da femicid bude prepoznat kao posebno krivično djelo. Pravosuđe je ovom odlukom vratilo dio povjerenja u sistem i, što je najvažnije, prepoznalo rodno zasnovano ubistvo žene kroz zakonsku kvalifikaciju teškog ubistva ženske osobe", izjavila je Raković.

Posebno je pohvalila rad istražitelja, tužiteljice Vesne Pranjić i predsjednika Sudskog vijeća Kantonalnog suda u Mostaru, sudije Darka Zovke.

Prije 1 dan

Duška Jurišić poslala važnu poruku nakon presude za ubistvo Aldine Jahić: " Ne odgajajmo anise"

Zakonska promjena nije kraj borbe

Iz organizacije Glas žene Bihać upozoravaju da usvajanje zakonskih izmjena predstavlja važan korak, ali ne i završetak borbe protiv femicida.

Zakonsko prepoznavanje ovog krivičnog djela mora pratiti dosljedna primjena zakona, pravovremena procjena rizika, odgovornost institucija i djelotvorna zaštita žena koje prijavljuju nasilje.

Upravo s ciljem unapređenja prevencije i procesuiranja rodno zasnovanih ubistava žena izrađen je i priručnik "Prevencija i procesuiranje rodno zasnovanog ubistva žene (femicid)", čiji su autori Branka Žigante Mašić, Sandi Dizdarević i Neira Raković.

Poruka ove inicijative danas je posebno važna: femicid mora biti prepoznat prije nego što bude prekasno, a institucije moraju reagirati na vrijeme.

Presuda za ubistvo Aldine Jahić prva je primjena novog zakonskog rješenja, ali iza nje stoje godine upozoravanja i borbe žena, aktivistkinja i organizacija koje su zahtijevale da njihova sigurnost i životi budu zaštićeni i zakonom.