Oprez u Hercegovini: 12 osoba završilo u bolnici zbog ugriza zmije, ovo nikako ne smijete raditi

Od početka sezone u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar zbrinuto je 12 pacijenata zbog ugriza zmije otrovnice, dok je njih osam, zbog djelovanja otrova, zadržano na bolničkom liječenju.

Zahvaljujući pravovremenoj reakciji ljekara i dovoljnim količinama protuotrova, svi hospitalizirani pacijenti uspješno su izliječeni i otpušteni na kućno liječenje bez posljedica.

Specijalistica infektologije u SKB-u Mostar, dr. Svjetlana Grgić, kazala je da su svi hospitalizirani pacijenti bili zdravstveno ugroženi, ali da je njihov oporavak protekao bez dodatnih komplikacija.

Trending

Potvrđeno: Tijela pet zeničkih planinara sutra stižu u BiH

"Do sada je u Klinici za infektivne bolesti SKB-a Mostar registrirano 12 bolesnika s ugrizom zmije otrovnice. Prvi slučaj zabilježen je u aprilu ove godine, a osam pacijenata zahtijevalo je bolnički nadzor i liječenje. Svi su izliječeni i otišli na kućnu njegu bez posljedica", kazala je Grgić.

Iako broj od 12 slučajeva može zvučati visok, iz mostarske bolnice navode da se godišnje prosječno bilježi između sedam i deset ugriza zmija otrovnica. Prema desetogodišnjem praćenju, ovogodišnja sezona zasad ne odstupa značajno od višegodišnjeg prosjeka.

05.08.26. 18:35

Majka s dvoje male djece doživjela horor: Poskok joj ušao u kuću, a vatrogasci odbili pružiti pomoć

Najveći broj ugriza događa se među lokalnim stanovništvom tokom svakodnevnih poljoprivrednih radova, najčešće u jutarnjim ili večernjim satima.

Poskok najopasnija zmija u Hercegovini

Na području Hercegovine obitava 13 vrsta zmija, a najpoznatija i najopasnija otrovnica je poskok (Vipera ammodytes).

Prepoznatljiv je po karakterističnom roščiću na vrhu glave i cik-cak šari duž leđa.

Ljekari upozoravaju da je nakon ugriza zmije ključno ostati smiren i što prije organizirati transport do zdravstvene ustanove.

Dr. Grgić naglašava da osobu koju je zmija ugrizla treba umiriti i objasniti joj važnost potpunog mirovanja i izbjegavanja nepotrebnih pokreta.

Ugrizeni dio tijela treba postaviti ispod nivoa srca, kako bi se usporilo širenje otrova. Također je važno odmah ukloniti prstenje, satove, narukvice i druge uske predmete s ekstremiteta, jer zbog razvoja otoka mogu dodatno ugroziti cirkulaciju.

Ne koristiti "narodne" metode

Posebno upozorenje odnosi se na zastarjele metode prve pomoći koje se i danas mogu čuti. Nakon ugriza ne treba rezati kožu, pokušavati isisati otrov, stavljati led niti konzumirati alkohol ili kofein.

Takve metode, upozorava Grgić, mogu dodatno pogoršati zdravstveno stanje.

Preporučuje se imobilizacija ugrizenog ekstremiteta u neutralnom položaju, slično kao kod prijeloma, kako bi se smanjilo širenje otrova putem limfe i krvi.

Transport do bolnice treba organizirati što je prije moguće, ali bez naglih pokreta i drmanja. Ukoliko je moguće, osobu bi trebalo prevesti vozilom hitne pomoći i koristiti nosila.

Po dolasku u bolnicu procjenjuju se i stabiliziraju vitalne funkcije, nakon čega se, prema procjeni ljekara, u što kraćem roku primjenjuje antiviperinum serum, uz ostalu potrebnu terapiju i praćenje pacijenta.

Iz SKB-a Mostar naglašavaju da bolnica trenutno raspolaže dovoljnim količinama antiviperinum seruma za liječenje pacijenata u slučaju ugriza zmije otrovnice.