Ombudsmani o ljekarskim i uvjerenjima o nekažnjavanju

Ombudsmeni BiH skreću pažnju organizacijama i institucijama u Bosni Hercegovini da prilikom zapošljavanja od građana ne trebaju tražiti uvjerenje o kažnjavanju/nekažnjavanju odnosno osuđivanosti/neosuđivanosti bilo koje vrste, kao ni ljekarsko uvjerenje, saopćeno je iz ove institucije.  
 
Na osnovu obraćanja građana, u postupku istrage Ombudsmeni BiH nedvosmisleno su utvrdili da je traženje uvjerenja o neosuđivanosti ili osuđivanosti od građana, (kao i ljekarskog uvjerenja) prilikom konkursne procedure, suprotno važećim domaćim zakonima i međunarodnim konvencijama koje imaju obavezujuću snagu u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine.

Ombudsmeni takođe podsjećaju da podaci o krivičnim presudama (kao i podaci o zdravstvenom stanju) spadaju u posebne kategorije ličnih podataka i traženje ove dokumentacije na konkursu predstavlja povredu Zakona o zaštiti ličnih podataka što povlači prekršajnu odgovornost i novčane kazne do 100.000 KM.

Konkursi na kojima se u traženu dokumentaciju uvrštavaju i zaštićeni podaci,  a kandidati se odbijaju samo na osnovu nedostavljanja istih su nelegalni, što dovodi do pravne nesigurnosti i neizvjesnosti kako za odbijenog tako i za izabranog kandidata.

Konačno, ukoliko je to neophodno, informacije iz kaznene evidencije  institucija ili organizacija može sama zahtjevati ukoliko dokaže da za to ima opravdan interes, u skladu sa zakonom, a ljekarsko uvjerenje može se tražiti samo od izabranog kandidata po okončanju konkursne procedure.

Ombudsmani podsjećaju da nadgledanje provođenja Zakona o zaštiti ličnih podataka spada u nadležnost Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, te „da u svakom raspisanom konkursu treba razlikovati  uslove koje kandidat treba da ispuni od dokumentacije koju  treba priložiti. Tako, nije sporno, ako postoji jasan zakonski osnov da se pod uslovima navede da lice nije krivično odgovaralo. Međutim, po automatizmu to ne može biti popraćeno i u dijelu koji definiše potrebnu dokumentaciju.“