Oglasio se i Sud BiH: Nadležnosti se mogu mijenjati samo zakonom, a nikako referendumom

Sud Bosne i Hercegovine pozvao je sve kritičare te institucije da "daju doprinos jačanju, ne samo principa vladavine prava već i principa (političke) odgovornosti javnih zvaničnika i da svoje tvrdnje i optužbe potkrijepe odgovarajućim činjenicama".

Sud BiH danas u saopćenju ističe "da samo na taj način bi se moglo opravdati javno istupanje pojedinih političara u smislu odgovorne vlasti koja poštuje temelje demokratskog uređenja koje počiva na diobi vlasti", a povodom sve učestalijih izjava pojedinih domaćih političara i međunarodnih zvaničnika da nisu zadovoljni radom Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, posebno u svjetlu najavljenog referenduma o pravosuđu u BiH.

Sud BiH podsjeća da je proširena nadležnost tog suda definirana zakonom i kao takva može se razmatrati i eventualno mijenjati samo u okviru nadležnosti legitimnih institucija, a "nikako referendumom u Republici Srpskoj koji ne može imati obavezujuću snagu u odnosu na institucije na nivou BiH".

U kontekstu formiranja sudskih vijeća iz Suda BiH podsjećaju da to nije stvar "samovolje" predsjednice Suda BiH, već zakonska obaveza koja proizlazi iz člana 11. stav 1. tačka b. Zakona o Sudu BiH prema kojem je predsjednik Suda, pored ostaloga "odgovoran i za imenovanje sudija u različita odjeljenja i vijeća osim ako je drugačije propisano ovim zakonom".

"Sadašnja vijeća su formirana još prije deset godina - ona su fiksna i nisu se mijenjala osim u rijetkim i opravdanim slučajevima (penzioniranje sudije, smrt, zahtjev za izuzeće itd). Predmeti se sudskim vijećima dodjeljuju sistemom automatske dodjele predmeta koju je ustanovilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće putem tzv. CMS (Central Management System) sistema", navodi se u saopćenju iz Suda BiH.

Dodaje se i to da predsjednik Suda nema nikakav utjecaj na taj sistem rada zbog čega je imputiranje da formiranje vijeća na takav način predstavlja kršenje zakona potpuno neargumentirano, neutemeljeno i krajnje zlonamjerno, smatraju u Sudu BiH.

Također, "praksa formiranja sudskih vijeća je ista u svim sudovima BiH, pa i u onim u Republici Srpskoj, tako da na ovakav način formirana vijeća ne predstavljaju nikakav izuzetak nego pravilo".

Kada je riječ o drugostepenim vijećima Suda BiH, za njihovo formiranje zadužen je predsjednik Apelacionog odjeljenja Suda BiH, kako je to propisano Zakonom o krivičnom postupku BiH.

Navodi se da su optužbe da Sud BiH retroaktivno primjenjuje Krivični zakon BiH u predmetima ratnih zločina neutemeljene. Od kada je Evropski sud za ljudska prava, 18. jula 2013. godine donio odluku u predmetu Maktouf i Damjanović, a Ustavni sud BiH, tumačenjem te odluke, svojim daljim odlukama promijenio je dotadašnju praksu.

U saopćenju Suda BiH se navode da je taj predmet još 2007. godine bio na Ustavnom sudu BiH, zbog apelacije A. Maktoufa protiv odluke Suda BiH, a riješen je na način da je Ustavni sud potvrdio pravno shvatanje Suda o ispravnosti primjene Krivičnog zakona BiH u konkretnom slučaju.

"Sva naša praksa, u narednih sedam godina, bazirala se na ovoj odluci Ustavnog suda. Dakle, Sud BiH nije donosio nezakonite presude nego je, poštujući pravni red, postupao prateći odluke Ustavnog suda BiH, čije odluke su, ne samo za Sud BiH već za cijeli sistem, konačne i obavezujuće", ističe se u saopćenju Suda BiH. 

Nakon što je Evropski sud za ljudska prava donio odluku u predmetu Maktouf i Damjanović, Ustavni sud BiH promijenio je svoju praksu u pogledu primjene materijalnog zakona i automatski je prenio na sve predmete ratnog zločina izuzev zločina protiv čovječnosti.

"Primjedbe da Sud BiH sudi samo Srbima ne samo da su neutemeljene, već je više nego neupitno da predstavljaju već poznatu paušalnu retoriku koja, čini se, treba skrenuti pažnju s pravih problema u društvu", kaže se u saopćenju.

Podsjeća se na osnove pravnog sistema u BiH prema kojima Sud samo može postupati po optužnicama koje dobije od Tužilaštva BiH i ne može birati predmete, a usvojena Državna strategija za procesuiranje ratnih zločina definira kriterije na osnovu kojih Tužilaštvo postupa.

"Visina zatvorskih kazni koju Sud izriče ne može biti predmet rasprave, jer sudske odluke se u svim demokratskim uređenjima smatraju konačnim i prihvataju se onakve kakve jesu", kaže se u saopćenju. 

Imajući u vidu sve učestalije neprimjerene komentare i ničim potkrijepljene izjave, Sud BiH je pozvao sve domaće političare, kao i odgovorne međunarodne zvaničnike, da se "suzdrže od davanja paušalnih izjava koje mogu ugroziti temelje ustavnopravnog poretka države".

Sud BiH očekuje da će se nadležne pravosudne institucije, koje su obavezne osigurati nezavisan i nesmetan rad pravosuđa, "oštro suprotstaviti pokušajima ugrožavanja osnovnih načela trodiobe vlasti i učiniti sve kako bi otklonili percepciju utjecaja na sudsku vlast".

Pratite forum portala Radiosarajevo.ba - registrirajte se, komentirajte, predlažite teme!