Od svih 18 ratova, rat u BiH - najnemilosrdniji

Na suđenju Karadžiću jučer i danas (14./15.12.) svjedoči Britanac Martin Bell, koji je bio ratni izvještač televizije BBC iz Sarajeva. Početkom rata je i ranjen, ali se vratio u Sarajevo i izvještavao do kraja rata, piše Deutche Welle.

Bosna mi je draga kao sopstvena zemlja, rekao je Martin Bell na jučerašnjem svjedočenju. On je zapravo svjedočio izvještajima koje je više od tri ratne godine slao iz Sarajeva. Prikazujući u sudnici Haškog tribunala petnaestak tih njegovih televizijskih priloga, tužilaštvo je ilustrovalo sve navode iz optužnice o Sarajevu: nasumično granatiranje i snajperski teror, zbog kojeg nije bilo sigurnog mjesta u gradu, nestašicu hrane, vode i struje i teško psihološko stanje građana.

"Srbi su se od početka zalagali za rješenje koje im odgovara, a vojna opsada Sarajeva bila je sastavni dio tog cilja. Da su mogli da natjeraju Muslimane na kapitulaciju, bilo bi to rješenje, koje bi im najviše odgovaralo", rekao je Bell.

"Događaji u Sarajevu su bili barometar onog što se dešavalo posvud u Bosni i Hercegovini. Nigdje nije bilo monopola ni na patnju ni na zlo", rekao je svjedok Bel i dodao da od svih 18 ratova iz kojih je u svojoj novinarskoj karijeri izvještavao, rat u Bosni i Hercegovini smatra najneobičnijim i najnemilosrdnijim. Odgovarajući na pitanja tužiovca, a potom i u unakrsnom ispitivanju, britanski novinar je nastojao da to i obrazloži.

"U tom ratu činilo mi se da Ženevske konvencije ne postoje. Nije bilo razlike između vojnih i civilnih meta. Građani Sarajeva ne samo da su bili ugroženi time što su živjeli između dvije vatre, nego su bili meta, ciljani su namjerno. To je bilo šokantno, nikad nisam bio u takvom ratu", rekao je Bell i dodao: "Nikada nisam vidio takvu zabrinutost i strah koji su bili urezani u svačije lice. Nama novinarima bilo je lako: ostajali smo nekoliko dana ili sedmica i vraćali se kući. Građani Sarajeva nisu imali kud. Bili su u klopci rata koji se činio beskonačnim."

Arkan prijetio srpskom snimatelju u vezi sa Zvornikom

Tužiteljka Carolyn Edgerton je prikazala i Belov izvještaj o borbama u Zvorniku u aprilu 1992. godine, u kojima su učestvovale i paravojne jedinice Željka Ražnatovića Arkana, i talasu izbjeglica, kao i dio intervjua koji je svjedok napravio s Ražnatovićem. Potvrdivši da je iz Zvornika pobjeglo do 20.000 Nesrba, Bell je rekao: "Taj izvještaj je govorio o onome što smo kasnije nazivali etničkim čišćenjem".

Napomenuo je da je Ražnatović prijetio njegovom srpskom snimatelju zbog tvrdnje u izvještaju da je u napadu na Zvornik ubijeno "300 civila". "Sutradan sam zbog toga u izvještaju rekao da Srbi to negiraju", kazao je svjedok, britanski ratni reporter u BiH Martin Bell. Bell je, međutim, posvjedočio da Ražnatović nije bio pod kontrolom Karadžića i da "nije primao naređenja ni od koga", osim od onih, koji su ga poslali u BiH.

Karadžić: "Izbjeglički centar Trnopolje prikazan kao koncentracioni logor"

Pitanjem o strahu i Karadzić je, kao zastupnik sopstvene odbrane, počeo unakrsno ispitivanje. Upitao je svjedoka da li smatra da korijene straha srpskog naroda treba tražiti u tome što je bio žrtva drugih naroda u bivšoj Jugoslaviji u prvom i drugom svjetskom ratu. Bell je odgovorio da se ne smatra kompetentnim za takvu istorijsku procjenu i da bi radije govorio o događajima iz bliže prošlosti.

I sam optuženi se kao sopstveni branilac pozivao na Bellove televizijske izvještaje, zapravo intervjue u kojima je, kao predsjednik Republike Srpske, davao mirovne izjave i prijedloge. Istakao je da je bio krajnje nevješt u medijskom ratu i kao primjer naveo da je lično odobrio snimanje pribježišta za izbjeglice u Trnopolju kod Prijedora. Televizijska ekipa ITN je, po njegovim riječima, zloupotrijebila tu dozvolu, pa je jedan izbjeglički centar prikazala kao koncentracioni logor. To je nanijelo mnogo štete Republici Srpskoj, rekao je Karadžić.

Unakrsno ispitivanje se nastavlja danas.

dw-world.de/radiosarajevo.ba