Od milion KM, borcima isplaćene samo 72.000 KM

Rukovodioci Organizacije demobilisanih boraca (ODB) Općine Centar i njene firme Uzrab nisu opravdali 223.000 KM koje su podigli u gotovini sa transakcijskih računa u periodu od 2006. do 2008. Kako joj nije predočena dokumentacija iz koje bi se vidjelo na šta je novac potrošen, Finansijska policija FBiH je u martu prošle godine podnijela krivične prijave protiv Zlatana Kovačića, predsjednika Upravnog odbora ODB-a Centar, i Ibrahima Šarića, bivšeg direktora Uzraba.

Inspektori su tek na osnovu uvida u dokumentaciju banke u kojoj su otvoreni računi utvrdili da je novac uziman na ime naknada, materijalnih i troškova članova upravnog odbora, pomoći borcima... Međutim, o tome ne postoji evidencija, te Kovačića i Šarića policija tereti za nesavjestan rad u službi i nanošenje štete organizacijama, piše Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

'Razigrane' malverzacije

Tužilaštvu Kantona Sarajeva (KS) su prijavljena još dva člana Upravnog odbora ODB-a Centar, Elmedin Lakača i Hamdo Ćurovac, jer nisu nadzirali podizanje gotovine i trošenje novca organizacije.

ODB Centar postoji od aprila 2004, a od 2006. do 2008, na njihov račun je uplaćeno 405.000 KM, uglavnom iz budžeta. Više od polovine tog iznosa (225.000 KM) uplaćeno je za obnovu sarajevskog obdaništa Razigrani dani u naselju Jezero, iz budžeta Općine Centar, KS i FBiH: ova predškolska ustanova nikad nije otvorena.


Izgled 'obnovljenog' obdaništa Razigrani dani

ODB Centar je posao povjerio Uzrabu, firmi za radno angažovanje nezaposlenih boraca koju je osnovao 2006. Organizacija je na račun firme uplatila ukupno 154.000 KM. Šarić, koji je bio direktor Uzraba do 2007, objašnjava da je previše potrošeno na obnovu krova, pristupnih puteva, zamjene instalacija i ostale grube radove, te da nije bilo novca da se krene u stvarnu obnovu objekta.

Finansijska policija FBiH je utvrdila da je tokom Šarićevog mandata sa računa Uzraba podignuto 63.000 KM u gotovini za koje nisu priloženi dokazi o utrošku. Firmu je napustio zbog, kako kaže, neslaganja sa odborom oko poslovnih ideja. Naslijedila ga je Lejla Nuaj koja kaže da je u protekle četiri godine formalno obavljala funkciju. Prema njenim riječima, novcem je raspolagao Kovačić, što potvrđuju i nalazi Finansijske policije.


Uzrab, izvođač radova na sarajevskom obdaništu

Iste godine Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH je Organizaciji uplatilo 30.000 KM za obnovu obdaništa. No, pošto ODB Centar nije dostavljao izvještaje o radovima, Ministarstvo je na teren poslalo Komisiju za nadzor nad utroškom sredstava. Ona je utvrdila da „vrijednost izvedenih radova na objektu nije ni blizu iznosu dodijeljenih sredstava“. Pošto ni nakon toga nisu dobili izvještaj, niti su uspjeli stupiti u kontakt sa Kovačićem, Ministarstvo se obratilo Pravobranilaštvu FBiH.

Ono je u novembra 2010. podnijelo tužbu protiv ODB-a Centar zbog neosnovanog bogaćenja, a već krajem iste godine Općinski sud u Sarajevu je donio presudu da ODB vrati 30.000 KM, uključujući i zatezne kamate. Rješenje o naplati je doneseno u augustu prošle godine, no novac još nije uplaćen. Kovačić kaže da neće vratiti novac i da će pokušati postići dogovor sa Ministarstvom o povlačenju tužbe.

Zlatan Kovačić

Prema podacima Agencije za finansijske, informatičke i posredničke usluge (AFIP) u 2009. i 2010. Uzrab nije imao prihoda ni zaposlenih. Novinari CIN-a iz Sarajeva pronašli su i da je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije u 2010. dalo Uzrabu poticaj od 40.000 KM. U organizaciji kažu da su ovim novcem kupili vozilo za prijevoz radnika i građevinsku pumpu. Međutim, u izvještaju s kraja oktobra prošle godine navodi se da Uzrab ni nakon opomene nije dostavio dokaze o plaćanju.

Kovačića policija tereti da je tokom tri godine sa računa ODB-a Centar podigao 160.000 KM koje nije opravdao računima i priznanicama. On negira da je pronevjerio novac.

Provjere ostalih organizacija

Osim ODB-a Centar i njegove firme Finansijska policija FBiH je kontrolisala i rad ODB-a Novo Sarajevo, Vogošća, Ilijaš, Udruženje RVI Grada Sarajeva, te boračku firmu BH Apel iz Sarajeva. Izuzimajući firmu BH Apel u kojoj nisu postojali dokazi o utrošku 17.000 KM, inspektori nisu utvrdili veće nepravilnosti kod ostalih organizacija.

Zahtjev za kontrolu poslovanja pet boračkih organizacija poslao je Savez demobilisanih boraca KS-a. Predsjednik saveza Emir Pljevljaković kaže da su to učinili zbog pritužbi članova i zato što im ove organizacije nisu dostavljale izvještaje o radu. U ODB-u Centar kažu da su izvještaje slali Komisiji za boračka pitanja općine koja bi, na osnovu šturih dokumenata, sastavila izvještaj i slala ga Općini.

Sevdalija Hasanović, aktuelni predsjednik UO ODB-a Centar, kaže da im Općina ne bi dala novac da nisu opravdali utrošak. Međutim, Sevdalija i Hamdija Hasanović, njegov komšija i dalji rođak, te vijećnik SDA i član NO Uzrab od juna 2006. do novembra 2007, bili su u prilici da odlučuju o izvještajima o radu. Hamdija je od 2006. član navedene komisije, a od 2009. predsjednik. Sevdalija je član već tri godine, ali kaže da nije raspravljao o datim izvještajima. Podaci do kojih je došao CIN pokazuju da Hamdija jeste.

Hamdija Hasanović

Kantonalne i općinske vlasti u Sarajevu u prosjeku troše 2,5 miliona KM godišnje za finansiranje rada boračkih organizacija; u NVO registru KS upisano je više od 150 ovih organizacija, no znatan dio njih nema redovne prihode iz budžeta. Ured za reviziju institucija FBiH je u Izvještaju o utrošku sredstava u KS za 2009. naveo da Ministarstvo za boračka pitanja ne kontroliše dovoljno kako se troši novac.

Gdje ide novac?

Prema podacima koje je prikupio CIN, Ministarstvo za boračka pitanja KS-a u prosjeku godišnje finansira 30, a osam sarajevskih općina 70 organizacija. Neke od njih dobijaju novac i iz budžeta kantona i općina. Novac se troši na plaće i naknade zaposlenih, organiziranje manifestacija, pomaganje porodicama siromašnih boraca, njihovo liječenje, kupovinu ogrjeva i zimnica, ljetovanja boračkih familija, stipendije za djecu boraca.

Bivši borci kažu da nisu zadovoljni radom boračkih organizacija.

"Da se mene pita, ja bih ukinuo sva boračka udruženja", kaže Elvir Ribica, bivši pripadnik Armije BiH i ratni vojni invalid iz Sarajeva.


Detalj sa boračkih protesta u Sarajevu (Arhiv, Radiosarajevo.ba)

Izvještaji Finansijske policije pokazuju da je na računima pet organizacija i njihovim dvjema firmama od 2005. do 2008. godine bilo ukupno 960.000 KM, od čega je na jednokratne pomoći borcima potrošeno 72.000 KM.

Na računu ODB-a Novo Sarajevo je u ovom periodu bilo 63.000 KM, od čega je na plaće rukovodilaca organizacije potrošeno skoro 38.000 KM. Novac sa računa organizacije podizali su predsjednik Naser Islamović i njegova supruga Aida, inače direktorica firme BH Apel. Od 29.500 KM, koliko je u 2007. i 2008. dobio ODB Vogošća, 11.000 KM je potrošeno na materijalne troškove, dnevnice i naknade; ovdje pomoć borcima nije isplaćivana, objavio je CIN.