U Visokom obilježena Povelja Kulina bana: Snažne poruke o bosanstvu i budućnosti BiH

Povodom 29. augusta, datuma na koji je 1189. godine napisana Povelja Kulina bana, Pokret Bosanaca organizovao je u Visokom skup "Diskurs o bosanstvu".

Skup je održan u Parku Ravne II, a moderator je bio Senadin Bajrić, koji je ujedno nosio najveći dio organizacije događaja.

Uvodno izlaganje o značaju Povelje Kulina bana održao je akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić. Govoreći o historiji identiteta na prostoru Bosne i Hercegovine, Kurtćehajić je posebno istakao naziv "Bosanac", koji, prema njegovom mišljenju, ima potencijal da postane zajednički identitet svih građana koji, bez obzira na religiju ili odnos prema vjeri, žele očuvati Bosnu i Hercegovinu.

Trending

Savez kolumnista | Prof. dr. Nedžad Bašić: Hladni rat i strah od nuklearne katastrofe (I)

Kurtćehajić je govorio i o promjenama identiteta kroz historiju, posebno se osvrćući na odluku donesenu na Bošnjačkom saboru 1993. godine, kada je naziv "Bošnjak" prihvaćen kao zamjena za tadašnji naziv "Musliman".

Prema njegovom stavu, pitanje identiteta i naziva naroda trebalo je biti otvoreno za širu raspravu, dok je naziv "Bosanac", koji je široko poznat i vezan za državu Bosnu i Hercegovinu, potisnut u drugi plan.

Bosanstvo kao pitanje jednakih prava

Nakon uvodnog izlaganja razvila se diskusija o položaju Bosanaca u savremenoj Bosni i Hercegovini, posebno o njihovom ustavnom položaju i pravu da se identitetski vežu za državu u kojoj žive.

Učesnici skupa govorili su o bosanstvu iz različitih perspektiva, ističući da bi zajednički državni identitet mogao predstavljati jedan od načina za jačanje društvene povezanosti i očuvanje Bosne i Hercegovine.

Organizatori su poručili da naziv "Bosanac" ne bi trebao biti vezan za pripadnost određenoj religiji, već bi trebao biti otvoren za sve građane Bosne i Hercegovine.

Na skupu su učestvovali brojni akademici, univerzitetski profesori, umjetnici i javne ličnosti.

Prije 1 dan

Temelj bosanske državnosti: Prije 837 godina napisana je Povelja Kulina Bana

Među učesnicima su bili akademici Gojer Gradimir, Munir Jahić, Ahmed Bosnić i Ibrahim Žuđelović, filolog Josip Svoboda, počasni član BANUK-a i bivši gradonačelnik Tuzle Selim Bešlagić, počasni član BANUK-a dr. Fahrudin Kulenović, predsjednik Skupštine RBiH i član ratnog Predsjedništva BiH Miro Lazović, glumac i zabavljač Mladen Jeličić Troko, Sulejman Tabaković, prof. dr. Šahzija Mrkonja, dr. Mato Dominikanović, Slavko Filipović, prof. dr. Azra Jaganjac i Mirsad Čaušević Brada, jedan od tvoraca Patriotske lige.

Kroz razgovor je posebno istaknuta ideja da bi bosanstvo moglo predstavljati širi, građanski identitet koji bi povezivao ljude različitih vjerskih i nacionalnih pripadnosti.

Organizatori iz Pokreta Bosanaca ocijenili su da je razgovor o identitetu posebno važan u trenutku kada se Bosna i Hercegovina suočava s brojnim političkim i društvenim izazovima.

Skup u Visokom tako je otvorio pitanje koje već godinama izaziva različite stavove – može li bosanski identitet postati zajednički okvir za sve građane Bosne i Hercegovine i jedan od temelja njenog dugoročnog očuvanja?