Obilježen Dan sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva: "Agresija na BiH nije stala. I dalje traje"

Prigodnim programom i polaganjem cvijeća na Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992-1995. obilježen je 5. maj, Dan sjećanja na stradalu djecu glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Povodom toga u Sarajevu je danas organizovan prigodan program u kojem su učestvovali učenici osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo.

Cvijeće su istim povodom položili iz Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, delegacija Vlade Kantona Sarajevo, te predstavnici drugih institucija, udruženja i građani.

Trending

Kriza u zdravstvu EU članice: Više od 2.700 doktora dalo kolektivni otkaz

Prema podacima Udruženja roditelja ubijene djece, tokom opsade Sarajeva, koja se smatra najdužom opsadom u historiji modernog ratovanja, ubijeno je 1.601 dijete. 

"Ovo spomen-obilježje, simbol stradanja djece i ovaj događaj, potvrđuje, opominje i obavezuje. Potvrđuje da je 1992. godine izvršena agresija na državu Bosnu i Hercegovinu i da je ovaj grad 1.425 dana bio u opsadi, u jednom paklu, kada su zločinci sa okolnih brda na brutalan način ubijali građane Sarajeva i u tom periodu ubili 11.541 našeg sugrađanina, od kojih 1.601 dijete", rekao je prisutnima Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva.

Rekao je je da su djeca ubijana "na brutalan način, sistematski, s namjerom i u različitim prilikama".

"Ubijana su u potrazi za vodom, za hranom, na spavanju, u kućnom ambijentu, u školi, a rekao bih, u najvećem broju slučajeva tokom njihovog duženja i igre, kada bi bilo prividno neko primirje, oni bi izlazili da se na trenutke druže i opuštaju. Međutim, zločinci bi koristili te prilike i ubijali ih u grupama", rekao je Grabovica, istakavši da je posebna priča ubijanje djece iz snajpera.

Poručio je da agresija na Bosnu i Hercegovinu nakon završetka oružanih sukoba nije stala, već je nastavljena drugim sredstvima i da još uvijek traje.

"Ovo Spomen-obilježje nas opominje, da budemo oprezni, da čuvamo istinu na odgovarajući način, da je promoviramo. Evo, jedan od načina je također i ovaj. Posebno želim mladima da kažem da je vrlo važno da oni znaju tu istinu, jer oni drugi koji su spremni počiniti ponovo zlo, oni kreiraju neku svoju istinu", naglasio je Grabovica i pozvao institucije da rade više na promoviranju istine.

Na kraju je poručio da Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992-1995. obavezuje starije da mladim i budućim generacijama stvaraju bolje i ljepše okolnosti, za njihov sigurni i ljepši život.

Vlada Kantona Sarajevo je 2019. godine donijela odluku da će se 5. maj obilježavati kao Dan sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva. Ove godine Dan sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva je obilježen 7. maja, a organizaciju ovog događaja je preuzelo Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo. Iz Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva često su skretali pažnju da bh. pravosuđe nije učinilo dovoljno za procesuiranje zločina nad ubijenom djecom glavnom grada Bosne i Hercegovine.

Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine, okončana je 29. februara 1996. godine. Trajala je 1.425 dana. Za to vrijeme, oko 350.000 stanovnika bilo je izloženo svakodnevnoj vatri pripadnika nekadašnje JNA i paravojnih formacija, a kasnije pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske, iz skoro svih vrsta naoružanja, sa položaja smještenih na okolnim brdima. Nisu uspjeli sići i zauzeti grad samo zahvaljujući ogromnoj volji, želji i naporima branilaca, mahom građana koji su se odazvali pozivu za odbranu, te u početku skoro goloruki, u patikama i farmericama, s minimalno naoružanja, stali na branike grada.

Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete. Prema poslijeratnim istraživanjima, najviše stanovnika, skoro četiri petine od ukupnog broja poginulih, stradalo je u prve dvije godine rata.