Novogodišnja poskupljenja

Zajedno sa novogodišnjim čestitkama, stižu i najave poskupljenja energenata, cigareta, telefonskih usluga, hrane... Nek' nam je sretna Nova, 2010. godina!

Poskupljenja osnovnih usluga i proizvoda po nekom nepisanom pravilo zatiču nas na prijelazu iz jedne u drugu godinu. Istina je da pravila finansijske godine, kao i zakonske odredbe upućuju na to da je najjednostavnije podići cijene s početkom nove godine, no, ipak se može razmišljati i o tome da vlasti i kompanije koje pružaju usluge koriste praznično raspoloženje kako bi što bezbolnije „provukli“ vijesti i obavještenja o poskupljenjima.

Upozoravajuća statistika

U vrijeme globalne ekonomske krize, koja je Bosnu i Hercegovinu snažno pogodila, zasigurno je da će poskupljenja biti znatno teža po potrošače i građane. Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, koji se odnose na septembar tekuće godine, u Bosni i Hercegovini je nezaposleno preko pola miliona (502.192) radno sposobnih građana. Tako stopa nezaposlenosti iznosi katastrofalno visokih 42,2 posto, dok je za žene još viša i iznosi 47,9 posto. Pored ove otužne i uznemiravajuće činjenice, razlog straha je i pad prosječne neto plate u odnosu na decembar 2008. godine za 1,7 posto, koja tako u septembru 2009. iznosi 785 KM. Istina, prosječna bruto plata jeste nominalno porasla u odnosu na decembar prošle godine za 1,2 posto, ali takvog rasta uposlenici nemaju direktne koristi, jer je porast, ako se uzme pad neto plate, prisutan u doprinosima za zdravstveno osiguranje i porez na dohodak, što ide na teret poslodavca. Državna agencije za statistiku također je u oktobru saopštila i da je došlo do porasta cijena proizvoda za ličnu upotrebu, pa su tako septembarske cijene više za 0,8 posto.

Energenti formiraju cijene

Cijene većine proizvoda i usluga na tržištu uvjetovane su kretanjem cijena energenata (nafta, plin, električna energija), a upravo su energenti u septembru bilježili najvišu stopu poskupljenja od 8,4 posto. Mensud Lakota, predsjednik Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH, izjavio je za „Dnevni list“ od 3. decembra da su poskupljenja usluga i proizvoda tek pitanje vremena. “Energenti u formiranju maloprodajne cijene sudjeluju s oko 30 posto, te nije pitanje hoće li poskupjeti i ostali proizvodi, nego kada će se to dogoditi”, dodao je Lakota.

Poskupljenje električne energije više nije upitno jer je FERK već pokrenuo tarifni postupak za povećanje cijena. Tarifni postupak odnosi se na Elektroprivredu Herceg-Bosne, ali je prema pisanju medija vrlo moguć isti scenarij i sa Elektroprivredom BiH. Povrh najave novih poskupljenja električne energije treba spomenuti i to da je električna energija već najesen poskupjela u skladu sa zimskim cijenama.

Nestabilna cijena nafte na svjetskom tržištu vrlo lako bi se mogla odraziti i na cijene nafte u Bosni i Hercegovini, a poznato je da ovaj energent ponajviše određuje kretanje cijena usluga i proizvoda.

I cijene usluga fiksne telefonije zasigurno će poskupjeti s početkom 2010. godine. Tri najveća operatera već su istaknula svoje cijene: BH Telecom podiže cijenu mjesečne pretplate na fiksnu telefoniju za 1,70 KM, HT Eronet za 0,85 KM a M:tel za 1 KM. Regulatorna agencija za komunikacije, kao i FERK na području električne energije, određuje cijene fiksne i mobilne telefonije. Međutim, RAK postavlja samo maksimalnu i minimalnu cijenu, a telekom operateri određuje detaljno cijenu.

Globalni trend poskupljenja hrane

Prema posljednjim istraživanjima i podacima Ujedinjenih nacija, neminovno je značajno povećanje cijena hrane zbog toga što se ništa nije učinilo na suzbijanju ključnih faktora koji su stajali iza naglog rasta cijena hrane u 2008. Monopol velikih trgovačkih i proizvodnih lanaca na tržištu hrane, te nesređeno tržište, kao i nedostatak valjanih strategije prehrane stanovništva, naročito su izraženi u Bosni i Hercegovini. Prema Udruženju za zaštitu interese potrošača u Bosni i Hercegovini, domaće vlasti ne čine ništa kako bi se ovakve negativne tendencije promijenile i kako bi se smanjio njihov opasni efekat.

Na osnovu nekih podataka koji se često pojavljuju u medijima, u Bosni i Hercegovini čak pola stanovništva živi na ivici siromaštva, a visokih 20 posto živi ispod te tačke, dok također 20 posto živi iznad prosjeka, a samo 10 posto spada u srednju klasu, što je posebno opasno jer dovodi do potpunog klasnog debalansa u društvu. Kako se ne nazire kraj ekonomskoj i finansijskoj krizi u Bosni i Hercegovini, nije neopravdano očekivati porast broja siromašnih, posebice ako se uzme u obzir katastrofalna brojka od pola miliona nezaposlenih.

Cijene cigareta idu ka Evropi

Na kretanju cijena cigareta najlakše je uvidjeti haračku prirodu bosanskohercegovačkih, formalno proevropski orijentiranih vlasti. Cijene će cigareta, naime, svake godine do 2015. poskupljivati za 50 konvertibilnih feninga, kako bi tada akciza na cigarete dosegla nivo akcize u zemljama Evropske unije od 2,60 KM. Dok je stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini više nego duplo veća nego najviša stopa nezaposlenosti u EU (Latvija, 19,7 posto), akciza na cigarete biće do 2015. godine ista. Na ovakvu nimalo ukusnu ironiju vlasti ostaje samo nadati se da rast stope nezaposlenosti neće pratiti rast akciza na cigarete do 2015.

Cigarete će, naime, od prvog dana 2010. godine poskupjeti u prosjeku za od 20 do 50 feninga. Skuplje cigarete, koje sada koštaju 2,5 KM sigurno će biti skuplje za 0,5 KM. Fabrika duhana Sarajevo, koja pokriva najveći dio tržišta duhana u Bosni i Hercegovini, već je najavila da će njene cigarete poskupjeti za oko 0,5 KM. Tvornica duhana Rovinj (Hrvatska), koja također pokriva veliki dio tržišta u BiH, najavljuje da neće dizati cijene svojih proizvoda, ali i takav potez će vjerovatno ostati tek na nivou kratkotrajnog marketinškog trika.

kenan, radiosarajevo.ba