Novinar pod istragom Tužilaštva BiH

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pokrenulo je istragu protiv novinara jednoga dvosedmičnog magazina jer je otkrio identitet svjedokinje koja je kao žrtva višestrukog silovanja iskaz dala na ročištu potpuno zatvorenom za javnost - prenosi BIRN Justice report.

To je prvi slučaj otkad se sudi optuženima za ratne zločine u BiH. Prva istraga pokrenuta je nakon četiri godine procesuiranja ratnih zločina, tokom kojih je saslušano na desetke zaštićenih svjedoka u oko 70 procesa, a nerijetko su mediji otkrivali njihov identitet, namjerno ili ne.

“Novine su objavile svašta o meni, i još me više ranile i ponizile. Sada se vodi krivični postupak protiv novinara i redakcije. (...) Pomoć sam dobila od tužilaštva i dobila sam zaštitu od policije, ali bol u meni i poniženje koje imam sve su veći i veći”, kazala je BIRN – Justice reportu svjedokinja čiji je identitet otkriven i koja danas ne živi u BiH ali ima stalnu zaštitu.

Glasnogovornik državnog tužilaštva Boris Grubešić kazao je da je naredbu o provođenju istrage donio tužilac zbog činjenice da je jedan list dva puta objavio identitet zaštićene svjedokinje.

"Već nakon prvog puta su upozoreni da to nisu trebali uraditi, ali su se oglušili i zbog toga je donesena naredba o provođenju istrage”, kazao je Grubešić, ističući da je to “zbog osjetljivosti cijelog predmeta” sve što može reći.

Advokat koji je zastupao interese optuženog protiv kojeg je svjedočila zaštićena svjedokinja kategorično tvrdi da odbrana nije imala učešća u otkrivanju njenog identiteta.

“Što se tiče odbrane i optuženog, mi nismo učestvovali u tom postupku, i to sud zna, sud se u to uvjerio”, kazao je advokat.

Prema Krivičnom zakonu BiH, osoba koja otkrije identitet zaštićenog svjedoka kaznit će se zatvorom u trajanju od tri mjeseca do tri godine. Međutim, za osobu koja “neovlašteno objavi, posreduje u objavljivanju, omogući objavljivanje ili učini dostupnim” zaštićene podatke predviđena je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Novinar koji je otkrio identitet ove svjedokinje prekršio je zakon, ali i profesionalnu etiku.

U decembru 2006. godine Vijeće za štampu je zajedno sa Asocijacijom izvještača sa suda dopunilo postojeći Kodeks za štampu članom koji se odnosi na “poštivanje integriteta zaštićenog svjedoka”, odnosno neotkrivanja bilo čega što može ugroziti sigurnost i život ovih ljudi.

Prema Kodeksu, ne samo da se novinarima nalaže poseban oprez “i osjetljivost” pri izvještavanju o svjedocima i sudskim procesima nego je preporučeno da “općenito izbjegavaju imenovanje svjedoka” i članova njihovih porodica te prijatelja “osim ako pozivanje na njih nije neophodno za potpuno, pravično i tačno izvještavanje o sudskom procesu i ako to neće uticati na pogrešno tumačenje istine ili toka suđenja”.

“Novinar nipošto ne smije objaviti ime i prezime, niti bilo kakvu informaciju. Zato se ta institucija i zove ‘zaštićeni svjedok’. Ne smije otkriti ne samo identitet već ni mjesto gdje živi i boravi, podatke o rodbini, jer se time zaštićeni svjedoci direktno izlažu drastičnim, pa i tragičnim posljedicama”, smatra izvršna direktorica VZŠ-a Ljiljana Zurovac.

Ona je naglasila da je VZŠ informirano o slučaju otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka, ali nisu primili “zvaničnu žalbu”, te zbog toga nisu ni reagovali.

Postojeći kodeks je samo moralno obavezujući i Vijeće nema mogućnost izricanja sankcija, a po prijavi reaguju upozorenjem ili saopćenjem.

Za razliku od domaćeg pravosuđa, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju zbog djela koje se definiše kao “nepoštivanje suda” osudio je šest osoba, među kojima je pet novinara, saopćio je BIRN Justice report.

radisoarajevo.ba